Seminar Internasional Ho Tema “Building Peace Beyond The Land Border”


 

Area Fronteira sai nudar fatin ne’ebe nakonu ho pontensial konfitus. Nune’e mos ho Fronteira entre Timor-Leste no Indonezia. Ho lokalizasaun numeru militar iha Fronteira ida ne’ebe barak tebes, bele mos hamanas situasaun politika.

Asuntu ne’e mak sai nudar topiku intersante iha seminar Internasional ho tema “ “Building Peace Beyond The Land Border” ne’ebe realiza iha salaun Universidade Pembangunan Nasional (UPN), Veteran Jogjakarta-Indonezia, Departementu Relasaun Internasional, Sexta, (10/6).

Orador hirak ne’ebe koalia iha seminar ne’e mak, Frei dos Martires da Costa , Peskizador Seitor Seguransa no Defeza  husi Fundasaun Mahein (FM),  Deonisio D. Babo, Eis Prezidenti Komisaun Amizade no Verdade (CVA), Fauzan , autor hakerek livru no Dosente Relasaun Internasional, no Asisten Deputi Pengelola Perbatasan Lintas Negara, Dr. Sumarsono.

Iha seminar Internasional ne’e hetan partisipasaun masimu husi estudante Timor-Leste no estudante Indonezia. Seminar ne’e rasik realize husi  grupu Studi Defensia Laboratorium Pertahanan dan Keamanan dan Asosiasi Mahasiswa Timor Leste, Universitas Pembagunan Nasional Veteran Yogyakarta.

”Asuntu barak mak akontese iha konflitu Fronteira. Hanesan hahalok intimidasaun hasoru povu sira ne’ebe hela besik iha Fronteira”, dehan Frei Guterres iha seminar Internasional ne’e. Nia mos kestiaona katak intimidasaun ne’ebe sempre halo husi elementu militar sira iha Fronteira nunka hetan prosesu legal.

Problema konaba konflitu iha  Fronteira bebeik ona, no hato’o ba parte governu maibe to’o agora seidauk iha solusaun adekuadu husi governu konaba konflitus iha Fronteira. Tuir Peskizador FM ne’e katak tuir lolos tenki uza sistem aprosimasaun maibe la’os ho violensia. Tanba, ho sistema violensia sei aumenta tan deit konflitus ne’ebe iha.  Tanba tuir Frei katak liu husi aprosimasaun kultura populasaun iha area ne’ebe refere bele minimiza volume konflitus iha Fronteira.

Orador seluk hanesan Asisten Deputy Pengelola Perbatasan Lintas Negara Dr. Sumarsono tenik konflitu ne’ebe mosu iha area Fronteira Timor-Leste no Indonezia ne’e tanba iha tendensia sosial entre povu Timor-Leste no povu Indonezia. Nune’e mos fator administrativu ne’ebe la klaru sai hanesan indikador ba konflitus iha Fronteira.

Liu husi biban ne’e mos, Perkizador FM kestiaona fila fali konaba alokasaun militar iha Fronteira ne’ebe ho numeru boot tebes. Ba Timor-Leste nasaun Indonezia nudar nasaun vizinu iha rai-ketan ho Timor-Leste, maibe ho alokasaun militar iha Fronteira bele hamosu fali presepsaun katak Timor-Leste sai nudar ameasa boot ba Indonezia.

Atu bele atinji objetivu ba Seguransa Umanu iha rai-Ketan entre Indonezia no Timor-Leste,  Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba governu rua ne’e atu halo politika aprosimasaun kultural tanba povu sira ne’ebe iha rai ketan, iha ligasaun kultural ne’ebe maka’as hori-uluk kedas.

FM rekomenda mos katak  governu Timor-Leste no governu Indonezia la’os hola pozisaun keta-ketak ba asuntu seguransa Umanu nia iha Fronteira maibe persiza hanoin hamutuk liu husi servisu bilateral nian, atu nune’e bele atinji politika externa ne’ebe diak, paz no fo moris prosperidade ba povu Timor-Leste no Indonezia.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

International Seminar on the theme, “Building Peace beyond the Land Border”

Border areas can become vulnerable for conflicts. This might also happens to the border between Timor Leste and Indonesia. With the deployment of a huge numbers of military personnel to the border there maybe an increase in political tension.

This subject became an interesting topic of discussion in the international seminar on the theme, “Building Peace beyond the Land Border” which was held at the National Development University Hall (UPN Veteran), Yogyakarta, Indonesia, the Department of International Relation, on Friday, June 6, 2011.

The speakers in this seminar included Frei dos Martires da Costa, researcher of Defense and Security from Fundasaun Mahein (FM), Deonisio Babo, former President of Commission of Truth and Friendship (CTF), Fauzan, author of books and lecturer of International Relations, and the Deputy Assistant of International Border Management, Dr. Sumarsono.

Participants at the seminar included students from Timor Leste and Indonesia. This seminar was organized by a joint group from National Development University if Veterans (UPN-Veteran), Yogjakarta – the Defense and Security Laboratory Study and the Timor Leste Students’ Association.

“Many issues happen in border conflicts. For instance, intimidation against people living near the border,” said Frei Guterres in this seminar. He also questioned about the intimidation, which usually comes from military element along the border and which has nevr been subject to a legal process.

The issue about conflicts along the border is not new, and he has informed the government about this but so far no adequate solution has come from the government in relation to these conflicts. According to this FM researcher, a cultural approach must be used in these cases, not violence. Because a violent system might be increase the existing conflicts. For Frei, through a cultural approach, the people around the area can minimize the amount of conflict along the border.

Other speaker is Deputy Assistant for International Border Management, Dr. Sumarsono. He said that conflicts along the border of Timor Leste and Indonesia are caused by the social tendencies between people of Indonesia and Timor Leste. In addition, the unclear administrative situation becomes a cause of conflicts along the border.

In this occasion, the FM researcher questioned again the deployment of military along the border in large numbers. For Timor Leste, Indonesia is neighboring country and has a land border with Timor Leste but the military deployment might create a perception that Timor Leste is a threat for Indonesia.

To accomplish human security objectives along the border between Indonesia and Timor Leste, Fundasaun Mahein (FM) recommends both governments (Indonesia and Timor Leste) establish a cultural approach policy since people along the border have had strong cultural connections for a long time.

FM also recommends governments of Timor Leste and Indonesia to not adopt different positions on human security issues along the border but that they need to think together through bilateral processes in order to achieve a good external policy, full of peace, and provide prosperity for the people of Timor Leste and Indonesia.

If you require further information on this then contact:

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

 

“Asia-Pacific Roundtable” Internasional iha Malayzia Debate Maka’as Konaba Siguransa ho Defeza .

Direktor Fundasaun Mahein Nelson Belo ho Sekretariu Geral ASEAN DR. Surin Pitsuwan

Nelson Belo, nudar Direitor NGO national Fundasaun Mahein (FM) ba hetan konvinte “The Institute of Strategic and International Studies (ISIS) Malayasia tuir ASIA-PACIFIC ROUNDTABLE Meeting ba dala 25 nian iha Kuala Lumpur husi dia 29 Maiu-1 Junhu 2011.  Iha inkontru ne’e matenek nain husi universidades sira,  husi NGO sira nebe’e serbisu ba area siguransa ho Defesa nian. Akademisi husi Universidades sira seluk hanesan iha Amerika, Korea do Norte, Korea do Sul, Xina , Australia, Singapura, Indonezia, kombodia, ho Malayzia e  mos ho autor siguransa nian husi nasaun sira iha Sudeste-Aseatiku. Sira hotu fahe sira nia informasaun husi aspeitu pesimista no optemista nian iha area siguransa ho defeza ba malu. Iha inkontru ne’e barak liu mak debate konaba nasaun boot sira hanesan Amerika ho Xina nia influensia iha seitor siguransa ho defeza nian, nebe’e mos hamosu perguntas barak-barak iha regiaun ne’e.

Asia-Pacific Rountable nebe’e loke husi Vice Premeiru Ministru Malayzia DR. Hj. Mohd Yassin, deklara katak inkontru ida ne’e atu esplora hanoin diak husi parte hotu-hotu atu bele kria paz no prosperidade iha regiaun Sudeste-Asiatiku. Iha fatin seluk DR. Marty Natalegawa, Ministru Estranjeiru Indonezia nian  mos afirma katak komunidade ASEAN sei forte no sei hari’i lidun ida ne’e halo koperasaun diak ho nasaun boot sira hanesan Xina, Amerika ho Japaun.  Iha  biban hanesan, DR. Natalegawa mos katak proposal Timor-Leste nian ba prosesu integrasaun ba komunidade ASEAN no husu ba komunidades ASEAN seluk iha regiaun ne’e atu fo suporta ba Timor-Leste. Nune’e mos DR. Surin Pitsuwan, Sekretariu Jeral ASEAN ne’ebe hasoru Direktor Fundasaun Mahein, Nelson Belo mos fo nia suporta konaba proposta Timor-Leste ba komunidade organizasaun ASEAN.

Fundasaun Mahein nia partisipasaun iha Asia-Pacific Roudtable ne’e hanesan rekuinesementu internasional nian ba NGO nasional sira hotu nia kontribuisaun ba prosesu dezenvolvementu iha seitor siguransa ho Defeza. Tuir Direitur Fundasaun Mahein, katak rekuinesementu ida ne’e hanesan motivasaun ida ba FM no NGO nasional sira seluk iha Timor-Leste atu kontinua halo nia kna’ar nudar parseiru dezenvolvementu ho governu atu dezenvolve liu liu iha areia seitor siguransa ho defeza nian.

Iha Asia-Pacific Rountable Direiturr FM mos esplika ba partisipante sira katak kapasitasaun ba institusan  Seitor Siguransa ho Defeza iha Timor-Leste kontinua la’o nei-neik maibe dezenvolve  bebeik no ho tulun sira husi nasaun sira seluk husi komunidade ASEAN ho internasional sira seluk. Direitur ne’e mos afirma katak profesionaliza institusaun iha Seitor Siguransa ho Defesa hasoru dezafiu boot nudar hanesan nasaun foun, maibe esforsu maka’as hosi lideransa Timor-Leste nia kapasidade nebe’e kontinua hamosu solusaun diak ba obstaklu sira ne’e.

Fundasaun Mahein espera katak suporta husi Indonezia, kamboja, Thailandia, Burnai ho komunidade ASEAN seluk ba Republika Demokratika de Timor-Leste nia proposta hanesan rekuinesementu pozitiva husi komunidade iha regiaun ne’e ba prosesu Timor-Leste nia integrasaun ba ASEAN signifikadu tebes. Tanba geografikamente Timor-Leste nia pozisaun termina maka’as sai aliadu ba organizasaun ASEAN. Fundasaun Mahein mos espera katak prosesu integrasaun Timor-Lesta ba AEAN la’os sai aumenta numeiru deit iha regiuan ne’e maibe mos fo kontirbusaun ba prosesu dezemvolvementu iha seitor hotu hotu iha regiun ASEAN.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

 

Fundasaun Mahein Nia Lian No 20: PNTL nia Profesionalismu Sukat iha Atuasaun

Liu Husi Fundasaun Mahein nia Lian No 20 (.pdf), FM koalia lisuk konaba PNTL nia Profesionalizmu Sukat iha Atuasaun ne’ebe durante ne’e publiku kestiaona lor-loron. Bazeia ba politika siguransa nasional ne’ebe hatur iha prinsipiu sanolu nudar matadalan ba siguransa nasional, ita bele sita katak iha prinsipiu rua mak deskrebe katak; premeiru politika siguransa nasional respeita no hatama valor sira ne’ebe ita hahi ba siguransa nasional. Siguransa nasional tenki promove direitus humanus, lei no ordem, governasaun ne’ebe lezitimu ho responsabilidade, justisa, liberdade, toleransia no fo opurtunidade hanesan ba ema hotu. Segundu, “diak liu Prevene duke Kura” politika siguransa nasional fiar katak diak liu halo prevenensaun molok ameasa mosu no sai boot liu tan.

Iha relatoriu ne’e esplika katak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) forsa seguransa ida ne’ebé iha misaun atu defende legalidade demokrátiku, garante seguransa sidadaun, bens nian no proteze direitu sidadaun nian tuir termu ne’ebé estabelese iha Konstituisaun no iha Lei oan sira. Tuir estratéjia no filozofia polisiamentu nian PNTL iha karakteristika polísia komunitária, maske nia organizasaun, disiplina, instrusaun no estatutu pesoál nian sei tuir natureza militar, PNTL sei la konstitui forsa natureza militar ida.

Nomos relatoriu ne’e kestiaona katak Konkista boot ne’ebe iha, liu husi prosesu reforma seitor seguransa ne’ebe lori hikas konfiansa ba PNTL atu responsabliza siguransa iha teritoriu Timor-Leste tomak, hafoin UNPOL entrega poder ba Polisia Nasional Timor-Leste iha loron 27 Marsu 2011, aniversariu PNTL. Maske sei iha limitasaun oi-oin maibe esforsu tomak hodi hetan hikas konfiansa ne’ebe instituisionalmente hala’o lei no ordem nudar ordem konstituisional no operasionalmente estabiliza situasaun ba iha perturbasaun ordem publika. Maibe iha operasaun atu estabiliza situasaun iha sirkuntansia hotu-hotu presiza mos respeita valor no regra nebe’e hatur iha estadu direitu demokratiku.

Tanba ne’e, Fundasaun Mahein husu elementu polisia no asaun ne’ebe lansa husi grupu deskuinesidu, FM hare katak nesesariamente hametin servisu polisia komunitaria iha sirkuntansia hotu-hotu liu-liu hakbesik an ba komunidade. No hametin relasaun entre polisia no komunidade nudar parseiru la’os trata hanesan inimigu. Persiza mos haklean kuinesementu elementu polisia nian ba direitus humanus, lei no prosedimentu seluk ne’ebe hatur iha natureza polisiamentu nian. Tuir FM nia monitorizasaun hatudu katak iha atuasaun elementu polisia, publiku no komunidade sempre kestiaona konaba atuasaun ne’ebe lansa husi polisia ne’ebe dala barak iha violasaun no torturasaun.

Nune’e mos FM husu atu haforsa tan atuasaun ne’ebe preventivu atu nune’e bele prevene asaun ne’ebe ameasa ba estabilidade. Tanba povu hakarak goza dezenvolvimentu nasaun iha estabilidade no senti seguru iha nia hela fatin. No, ikus liu FM husu ba Komando PNTL atu fo obrigatoriamente ba elementu polisia sira persiza obdese ba lei no regulamentu sira ne’ebe konsagra ona iha konstituisaun.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

 

 

Lei Mak Komadante Ka Juramentu?

Juramentu hemu ran hamutuk entre artemarsial no arte ritual ne’ebe hala’o (14-15/05), iha Centru Convensaun Dili (CCD) foin lalais ne’e ita bele katak hanesan lori anin fresku ida ba povu Timor-Leste. Tanba saida mak konsidera nudar anin fresku ida? tanba juramentu ne’ebe refere ho prinsipiu atu garante Estabilidade, Seguransa no Defende Soberania Nasional Timor-Leste.

Juramentu ne’e nudar lori anin fresku tanba lideransa artemarsial sira iha ona komitmentu hamutuk ho membru sira hodi evita hahalok krimi hanesan baku malu, oho malu entre grupu artemarsial sira iha futuru. Maibe, mosu perguntas folin laek ida katak tanba saida mak la’os aplika lei maibe halo fali juramentu? Lei mak komandante ka juramentu mak komandante? No, tanba saida mak foin mak hala’o juramentu wainhira ema barak sai ona vitima ba konfrontasaun artemarsial sira? Karik perguntas ne’e hamosu hanoin pro no kontra, maibe persiza iha resposta ida ne’ebe signifikante. Se mak bele responde perguntas ne’ebe FM sita iha leten? Lideransa artemarsial? Membru artemarsial ka governu? Ou se? Mai ita hamutuk fo hanoin lisuk tok.

Kabe ba Juramentu entre artemarsial ne’ebe mesiona iha leten, tuir FM ida ne’e espasu ida positivu tebes entre lideransa grupu artemarsial no arte ritual sira hodi kontribui ba paz no estabilidade. Tanba durante ne’e, grupu artemarsial balun hatudu imajen at ba publiku liu husi baku malu, oho malu no pior liu tan ataka malu hodi rezulta komunidade mak sai vitima. Exemplu ki’ik ida, tama tinan foun 2011, buradu kedas ho Konfrontasaun entre grupu artemarsial iha distritu Baucau no Bobonaro, 1 Janeiru 2011 liu ba. Liu husi Konfrontasaun ne’e rezulta ema nain rua mate, ida kanek todan, no uma ne’en hetan sunu. Ne’e tanba saida? No, tan saida?. Hein ita boot sira nia hanoin lisuk.

Relasiona ho akontesementu ne’e, Komandante Polisia Operasional Nasional Interinu, Superintendente, Eugenio Pereira, esplika konfrontasaun entre grupu artemasiais Kera Sakti ho Persaudara Setia Hati Terate (PSHT) iha Baucau, rezulta ema nain rua, hanesan Vitima Jacinto Guterres, Suku Defauasi (Bagia) ho Napoleão Alves (52), husi Alaua Kraik (Baguia). Ne’e sorin ida.

Sorin seluk, Konflitus entre artemarsial iha Suku Kassa, Distritu Ainaro fulan Abril liu ba konsege estraga uma tolu nulu resin tolu (33). No, antes ne’e, iha 2004, primeiru konfrontasaun entre artemarsial iha distritu ne’ebe refere konsege mos estraga populasaun nia uma hamutuk 54. Wainhira ita liga ba akontesementu nadodon malu deit ne’e, mosu perguntas nab-naban deit. Perguntas mosu tuir ema ida-idak nia intrepretasaun. Tanba saida mak sempre mosu konflitu entre artemarsial sira? No, objetivu saida mak grupu artemarsial sira ne’e tenki ataka malu hela deit? Ne’e se nia kulpa? Ka konflitus ne’e konsidera kulpa lideransa artemarsial hanesan kestiaona husi Prezidenti Konselhu Nasional Juventude Timor-Leste (CNJTL), Leovigildo Hornai?( STL, Sexta, 07 Janeiru 2011).

Pois, deklarasaun ida ne’ebe karik sei fresku hela iha ita nia hotu nia kakutak wanhira Presidente Federasaun Pencak Silat Timor-Leste (FESTIL), Aniceto Guro-Berteni Neves Grupu artemarsiais no ritus hamutuk ho lideransa artemarsial nebe’e kompostu husi Persaudaan Setia Hati Terate (PSHT), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), Hitu-Hitu (77), Kolimau 2000 ho Kera Sakti (IKS-PTL), deklara katak, konflitu nebe’e mosu la’os mai husi organizasaun artemarisias. (Le’e STL 10-05-2011). Se hanesan ne’e, grupu saida mak sempre kria konflitus? Persiza iha esplikasaun ruma ba publiku no ema ne’ebe durante ne’e sai ona vitima ba konflitus hirak ne’e.

Husi akontesementu hirak ne’ebe FM sita iha leten, no balun ne’ebe FM la konsege sita durante ne’e sai preoukupasaun ba entidade tomak iha nasaun foun ida ne’e. Hahu husi Parlamentu Nasional, Igreja, Governu, Sosiadade Sivil inklui povu aileba sira. Hodi bele manan konfiansa fila fali no dada an sai husi imajen at, lideransa artemarsial koko tuur hamutuk no halo dialogu oi-oin hodi bele evita konflitus iha futuru. Hanesan, grupu artemarsiais husi PSHT no SETE-SETE ne’ebe halo dialogu iha 31 Janeiru 2011.

Maibe, saida mak akonetese, Hafoin liu fulan rua ho balun, iha fulan Abril hahu fila fali konfrontasaun entre artemarsiais ne’ebe rezulta populasaun moris la hakmatek no lakon sira nia riku soin. Akonsementu ne’e iha Suku Kassa, Distritu Ainaro ne’ebe konsege estraga uma tolu nulu resin tolu (33). Wainhira ita analiza situasaun ida ne’e, tuir FM karik susar oituan kompromisiu artemarisiais foin lalais ne’e bele metin no asegura duni estabilidade nasional. Hanoin ida ne’e mosu la signifika katak FM pesimista ba komitmentu ne’ebe lideransa artemarsiais sira halo maibe FM hare’e liu ba substansia ne’ebe fo biban ba konflitus entre artemarsiais durante ne’e.

Karik tuir ita boot sira sala. Maibe tuir FM katak kompromisiu ne’ebe hala’o ona entre artemarsiais sira ne’e mos labele rezolve problema konflitus entre artemarsiais tanba kada organizasaun artemarisiais la eduka nia membru sira atu baku malu, oho malu ka sunu malu. Karik ita hare’e klean, substansia ba konflitus entre artemarsiais sira karik barak liu mai husi odiu privadu, frustardu tanba laiha servisu, la hetan edukasaun, labele asesu ba saude, osan laiha no seluk-seluk tan. Sekuandu hanesan ne’e, saida mak persiza ita halo? Ne’e se nia responsabilidae? Governu ka se? FM hein ita boot sira nia hanoin lisuk.

Husi sikun lei nian, ema balun mos fo sira nia hanoin katak juramentu ka kompromisiu lider artemarisias sira foin lalais ne’e karik sei laiha folin wainhira laiha regulamentu ne’ebe forti hodi regula grupu artemarsial hirak ne’e. Hanoin pesimista ne’ebe mai husi Peskizador Politika no Sosial, Felipe Rodrigues ho razaun tanba problema ne’ebe durante ne’e mosu iha ligasaun ho implementasaun lei la forte no seidauk la’o masimu. (Jornal Independente, 19-05-2011). Maske lei ba artemarsial numeru 10/2008 aprova ona iha Parlamentu Nasional no hetan ona promulga husi Prezidenti Republika tinan hirak liu ba. Sekuandu hanesan ne’e, saida mak persiza governu halo? Karik halo oinsa mak bele aplika lei ho diak? FM fo espasu ba ita boot sira atu fo nia hanoin lisuk.

Hanesan FM nia hanoin lisuk konaba Lei Mak Komadante ka Maun Abut Mak Komandante ne’e kestiaona katak persiza haforsa sistema judisiariu ida ne’ebe forte. Katak, ema hotu tenki hkruk ba lei. No, lei mak tenki sai nudar komandante boot atu nune’e halo ema hot-hotu iha konsensia hodi respeitu lei. Seluk mos, lider sira tenki respeita separasaun poder no tenki hakruk ba komandante lei. Tuir JSMP (08.Feb 2011) mos katak iha Timor-Leste lei seidauk sai komandante maibe maun abut mak sai komandante. Tanba ne’e, ema oho malu laiha hanoin ida atu hamtauk ba lei maibe hamtauk deit ordem husi maun abut sira ne’ebe sai komandante.

Parte seluk laiha sentesa ne’ebe maka’as ka fo kadeia ba ema suspeitu ho tinan wainhira ema ho malu pois lori ba tribunal. Kazu oho malu no ataka malu iha Timor-Leste hanesan bai-bain deit ona. Abituasaun hirak ne’e hahoris ona fini ba ema sira iha grupu artemarsial hodi kria ka hamosu konflitus entre sira. Ho ida ne’e, tuir FM susar oituan atu implementa juramentu entre lider artemarsial foin lalais ne’e.

Hikus liu, FM hakarak husi hela perguntas balun nudar sadik ita hotu nia hanoin hodi fo hanoin lisuk tok konaba asuntu artemarsial iha Timor-Leste. Karik juramentu ne’ebe lider artemarsiais sira halo foin lalais ne’e sei hapara violensia entre artemarsial? Karik publika aprosima katak ho reprezentante artemarsial ne’ebe halo juramentu bele ona fo solusaun ba konflitus entre artemarsial? Sekuadu lae, ho dalan saida? No, se mak responsabliza ba kestaun ne’e? Husi perguntas simples sira ne’ebe FM koko sita iha leten sai nudar perguntas ida ba ita tomak hodi fo hanoin no sujestaun atu nune’e bele hametin estabilidade iha rai doben ida ne’e.

Mahein nia Hanoin No 1: Postura Defeza Indonezia nian iha Area Fronteira Timor-Leste

Iha Mahein nia Hanoin No 1 (Tetun.pdf)(Bahasa.pdf), Ami koalia konaba Indonezia ho Timor-Leste, nasaun rua nebe’e iha hela transisaun nia laran.  Transisaun sira ne’e inklui iha sosiu-ekonomi ho situasaun politika iha nasaun rua ne’e, maibe mos relasaun entre rai rua ne’e hosi vizaun seitor siguransa nian.

Iha tinan 24 nia laran entre 1975 to 1999 Timor-Leste ho Indonezia sai inimigu ba malu ho konflitu militar no konflitu politika. Konflitus hirak ne’e rezulta atus no rihun ba rihun Timoroan, no mos rihun sanulu resin ema Indonezia mak mate.

Relasaun entre Timor-Leste ho Indonezia sai besik liu.  La’os deit ba nasaun rua ne’e fahe historia trajiku nebe’e rezulta husi reiimi Soeharto nia ditadura, maibe mos nasaun rua ne’e mos fahe esperensias kolonial nian, vizinu Jeografikamente no vizinu ho aliadu seluk iha rejiaun ne’e.

Relatoriu ida ne’e koalia konaba situasaun dahuluk nian konaba  militar Indonezia (TNI) nebe’e iha rai ketan no Fronteira maritima iha Indonezia ho Timor-Leste.  Relatoriu ne’e mos deklara katak militar Indonezia iha level institusaun haboot tan i mos sai belun ba Timor-Leste.  iha relatoriu ne’e mos deskuite konaba dezemvolvementu dadaun ne’e hosi presensa militar Indonezia nian iha rai ketan no area sira iha fronteria maritima nian, nebe’e la nesesariu hanesan politika pozitivu ida.  Liu tan ho ne’e , Militar  Indonezia nian iha estadu trazisaun nian  okos nebe’e ho prersepsaun katak ba asuntu siguransa nian sei  la hare’e ba interese amizade diak husi rai rua Timor-Leste ho Indonezia nebe’e hakiak dadaun ne’e.

Relasaun ekonomi, sosial no mos politika entre Indonezia no Timor-Leste komesa boot ba dadaun hosi imajem pozitivu nian nebe’e makas los iha deit tinan  hirak nian laran liu ba, pur exemplu: relasaun entre governu ho governu,  komersiu nian, asuntu familia, kultural nebe’e kontinua haboot iha loron ba loron.  Parte seluk mos husi hirak ne’e, asuntu justisa atu lori kriminal sira nebe’e involve iha tinan 1975-1999 seidauk hetan lia los.  Asuntu ida ne’e sei kontinua sai problema seriu ba vitima sira iha Timor-Leste, no mos ba vitima sira husi Indonezia. Ne’e mak konsekuensia husi relasaun ida ne’e frajailhu no komplikadu tebes.

Postura  Militar Indonezia nian iha area Fronteira nebe’e boot, ne’e hatudu katak sidauk iha kuinesementu diak oinsa relasaun frajeilhu ho komplikadu ne’e iha, hanesan hatudu iha tinan hirak durante dekade liu ne’e, no numeru  militar Indonezia aumenta ho kapasidade boot.

Relatoriu ne’e mos fo konsiderasaun importante ba Militar Timor-Leste (FALINTIL-FDTL) katak iha tranzisaun nian. Mundansa radikal husi FALINTIL, forsa gerilya  ba FALINTIL-FDTL, forsa ida nebe’e modernu ho institusaun professional.   Modernizasaun Forsa ida ne’e mai ho kedas aranjamentu boot ba numeru forsa nain, i mos ho tipu kapasidade, liu-liu iha area marina/komponente Naval, nune’e mos dezemvolvementu ba komponente Airu nian komesa dadaun ona.

Relatoriu ne’e mos afirma katak ho numeiru profil iha Militar Defesa Timor-Leste nian ho kontinua dezemvolvementu militar Indonezia nian iha area Fronteira, no relatoriu ne’e husu ba governu rai rua ne’e tenki fo atensaun maka’as ba faktu hotu, no halo politika diak ida hodi trata.

FM mos konklui relatoriu ne’e ho rekomendasaun sira nebe’e importante liu atu governu Timor-Leste ho Indonezia uza hodi trata asuntu Fronteira nian.

Husu ba governu Timor-Leste ho Indonezia atu estabelese uniku manajementu aparatur Fronteira nian ho guarda fronteira sira ne’e ho  deit pesoal polisia

Husu ba Governu Timor-Leste ho Indonezia pro-ativu informa ba sira nia sidadaun konaba dezemvolvementu relasaun defesa militar entre Timor-Leste ho Indonezia

Husu ba governu Timor-Leste konsidera ba kada respostas nebe’e iha ligasaun ba manajementu fronteira ho sistema rejimu paz ho dialogue  nian deit.

Husu ba autoridades hosi Timor-Leste ho Indonezia iha area fronteira estabelese sorumutu regular nian iha Dili-Jakarta, Dili-Kupang, no nivel distritus sira husi fronteira nian iha nasaun rua ne’e

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

Indonesian’s Defense Posture in Timor-Leste Border areas

In Mahein nia Hanoin No 1 (English.pdf), we will discuss Indonesia and Timor-Leste, both countries in transition. This transition encompasses not only each country’s socio-economic and political situation, but also the relationship between the two countries from a security point of view.

For 24 years between 1975 and 1999Indonesiaand Timor-Leste were adversaries locked in military and political conflict.  This conflict resulted in hundreds of thousands of deaths of Timorese, and some tens of thousands of Indonesians.

The relationship between Timor-Leste andIndonesiais intimate.  Not only do the two countries share a tragic history as a result of the Soeharto dictatorship but both countries share colonial experiences, geographic proximity and a number of regional friends and allies.

This paper examines the situation of primarily the Indonesian armed forces (TNI) in the shared land and maritime border areas between Indonesia and Timor-Leste.  This paper asserts that the Indonesian armed forces at an institutional level are growing increasingly friendly towards Timor-Leste.  However, the paper asserts that the ongoing robust Indonesian military presence in land and maritime border areas is not necessarily a positive policy.  Furthermore, that the Indonesian armed forces, being in a state of transition have a perception ofIndonesia’s security interests which is not in alignment with the growing friendship between Timor-Leste and Indonesia.

Economic, social and political ties between Indonesia and Timor-Leste are growing in largely positive ways and at a speed which could be conceived just a few years ago.  Intergovernmental, business, family, cultural, ties are expanding in almost every way.  There are however some as yet not totally resolved matters of justice for crimes committed between 1975 – 1999.  These matters remain very serious for many Timorese, as they do in different ways for those inIndonesia. It is consequently a very delicate and complicated relationship.

The position of Indonesia’s armed forces in border areas does not yet appear to fully recognize how delicate and complicated this expanding relationship actually is, as numbers and capabilities of these forces is increasing over the last decade.

An important consideration is that Timor-Leste’s defence force (FALINTIL-FDTL) is also in transition. FALINTIL-FDTL is moving quickly from a guerrilla force to a more modern and professional institution.  Along with this modernization comes a wide array of increasing numbers of defence personnel and types of defence capability, especially in the maritime area, although development of an air component of the defence force is underway as well.

This paper asserts that due to the rising profile of the Timor-Leste defence force set alongside the continuing militarized position of the Indonesian armed forces in border areas that both Governments should pay stronger attention to this fact and make necessary policy adjustments.

The FM concluded the report with some important recommendations to both government to apply dealing with border issues.

That the Government’s of Timor-Leste and Indonesia seek to develop unique border management apparatus with the only security personnel on the border being police.

That the Government’s of Timor-Leste and Indonesia pro-actively informs their citizens of the details of growing defence and military links between the two countries.

That the Government of Timor-Leste consider its response to border management in a soft border regime system only.

That authorities on both sides of the border conduct regular security meetings at the Dili-Jakarta, Dili-Kupang, and at the local district to district levels.

For more information on this issue, please contact

Nélson Belo,

Director of Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Telp. +670 737 4222

Mahein Nia Lian No 19: Potensial Ameasa ba Seguransa Antes Eleisaun 2012

28 April 2011

Iha Mahein nia Lian No 19 (.pdf) ne’e koko koalia lisuk konaba asuntu ne’ebe sai nudar potensial boot ba ameasa seguransa antes Eleisaun 2012. Tuir FM nia monitoring katak durante periodu eleisaun Prezidensial no Lejislasaun, publiku iha Timor-Leste sempre asiste problema ne’ebe hakanek malu, oho malu, sunu uma populasaun, uma estadu entre militante no simpatizante partidu politiku sira. Hanesan esperensia todan ida iha eleisaun 2007, ne’ebe akontese iha Distritu Baucau, Viqueque, Dili no Ermera.

Ho esperensia hirak ne’e, FM husu atu antisipasaun husi komponente tomak iha nasaun ida ne’e atu bele hases an husi konflitu ne’ebe hanesan iha futuru oin mai. Tanba tuir FM nia hare’e katak situasaun atu tama ba eleisaun 2012 iha indikasaun ne’ebe forte katak sei mosu ameasa ne’ebe seriu ba prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste. Esperensia eleisaun 2007, sai nudar indikador ida ba povu Timor-Leste no sira fiar katak prosesu eleisaun ne’ebe rezulta konflitus ne’ebe konsege halakon ema nia vida iha komunidade nia leet. No, iha relatoiu FM ne’e mos koalia katak situasaun sosial no seguransa antes tama ba eleisaun karik sei mosu krizi ne’ebe seriu iha nasaun ida ne’e. Tanba ne’e, persiza iha perparasaun ne’ebe sufisiente hodi trasa planu ne’ebe naton atu nune’e bele antisipa akontesementu hirak ne’ebe mensiona iha leten.

Iha relatorio FM ne’e mos esplika katak eleisaun 2012 besik dadaun maibe seidauk bele dehan katak situasaun estavel (livre, Paz, Demokrasi), tanba wainhira tensaun ka ameasa forte hasoru povu ne’ebe labele hapara maka otomatikamente sei la akontese eleisaun ho embiente ne’ebe saudavel, no sei la tuir esperansa ema tomak nian.

Ho ida ne’e, FM rekomenda katak atu halo manajementu ba potensial konflitu, primeiru komponente husi instituisaun tomak iha nasaun ida ne’e tenki hari’i konsensus nasional ida hodi bele antisipa konflitus ne’ebe sei mosu. Konsensus ne’e persiza akumula mos Comisaun Nasional Eleitoral (CNE), governu, Parlamentu Nasional, Partidu Politikus sira, F-FDTL, PNTL no Tribunal inklui lian nain sira, NGO, Igreja, Media no Akademiku sira.

Husu mos ba lideransa partidu politikus sira no komponente nasaun tomak atu fo edukasaun sivika ba komunidade tomak atu nune’e bele iha sentimentu nasionalizmu ida ne’ebe forte atu kria paz iha festa demokrasia.FM mos husu atu hases an husi kompetisaun elit politikus ne’ebe la saudavel (exploitasaun problema politika, ekonomia, sosial budaya no siguransa), hanesan characteristic assassination /oho karakterizasaun, hala’o movimentu massa ne’ebe laiha kontrolasaun no seluk-seluk tan.

PNTL tenki aumenta stratejia atua konflitus ho metodu-metodu ne’ebe adekuadu atu nune’e labele hamosu instabilidade Nasional. Ikus liu, FM husu ba instituisaun PNTL hodi aumenta sigurasa no aumenta membru PNTL ho objetivu atu antisipa mosu konflitu espesialmente iha area ne’ebe fasil akontese koflitus hanesan Dili, Likisa, Ermera, Baucau, Lospalos no Viqueque.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein@gmail.com

Tlp: +670 737 4222

Se Mak Sai Vitima Ba Lingua Iha Timor-Leste?

Hanoin lesuk husi Fundasaun Mahein
26 April 2011

Perguntas ida ne’e karik imajinariu tebes. Maibe se mak bele responde perguntas iha leten? Governu ka se? Karik perguntas nafatin sai perguntas deit? Ka, perguntas ida ne’e koko dezafia ba ita hotu nia hanoin atu responde? Ida ne’e, persiza ita hotu nia hanoin lisuk. Tuir Fundasaun Mahein (FM) nia hare’e lingua sai nudar asuntu ida ne’ebe durante ne’e publiku konsidera dezafiu ida ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Hahu rai lafaek ida ne’e restaura ninia independensia 20 Maiu 2002 to’o ohin loron, asuntu lingua sai mos nudar problema sosial ida, husi problema sosial sira seluk.

Liu husi primeiru governu konstituisonal ho primeira lejislasaun aprova ona lian Tetum no Portuges nudar lian official ba nasaun ida ne’e. No, lian Inglesh ou Melayu konsidera nudar lian servisu nian. Ida ne’e Konstituisaun Republika Demokratika Timot-Leste (RDTL) fo garantia, ne’ebe hakerek iha artigu 13 alinea 1 katak lian Tetum no Portuges sai nudar lian official ba rai ida ne’e. Karik ita hotu bele konkorda. Maibe mosu perguntas, razaun fundamental saida mak governu no parlamentu aprova lingua rua ne’e sai nudar lian official? No, tanba saida la uza tetum no Melayu ne’ebe maioria povu Timor-Leste hatene no kompriende? Karik, ne’e hanesan politika lideransa tuan sira atu nune’e bele ukun rai ida ne’e? Dala ruma nia resposta barak liu.

Maibe, Iha biban ne’e, Fundasaun Mahein koko hare’e lingua ne’ebe dadaun sai preoukupasaun publiku mak Portuges no Inglesh karik. Husi lingua rua ne’e la signifika katak FM la konkorda ou la gosta atu aplika iha Timor-Leste maibe FM hare’e liu oinsa ninia desvantegen ba publiku ka povu Timor-Leste. Husi sikun lei nian, tuir FM nia hare’e katak durante tinan 11 konsidera halo ona ema wain ba wain sai viitima, liu-liu ema nurak sira. Tanba saida mak FM katak ema barak sai vitima ba lei iha timor-leste? Resposta ida mak karik mos lingua. Resposta simples ida. Maibe ne’e realidade ne’ebe akontese durante tempu ukun an ida ne’e.

Ezemplu ki’ik ida wainhira akontese krizi politika militar iha 2006, ema nurak sira barak mak komete krimi ne’ebe hikus mai sai kondenadu hodi tama prizaun Bekora no Gleno, buat sira ne’e mos ita bele katak iha ligasaun ho lingua. Tanba leis bar-barak ne’ebe iha la’os hakerek iha lingua Tetum ne’ebe halo ema barak susar atu kompriende katak wainhira halo asaun ida bele kondena nudar kriminozu. Agora, ba asuntu ne’e se mak sala? Governu ka povu? Ou se? Mai ita hanoin lisuk tok.
Iha 2010, Maijor Jeneral Taur Matan Ruak rasik halo ona protesta maka’as konaba lingua ne’ebe uza iha Tribunal hodi fo sentensa membru F-FDTL no Kiak ne’ebe sai kondenadu tanba komete krimi iha 2006. Jeneral fitun rua ne’e konsidera lingua portuges nudar dezafiu ida iha prosesu judisiariu nian hodi hasusar arguidu sira hodi defende an iha tribunal tanba arguidu sira laiha kapsidade atu komprende konaba lingua portuges no inglesh. Protesta ida ne’e ita bele sita katak lingua mos sai problema boot ida iha nasaun ida ne’e. Motivu protesta ne’e saida los? Nia koko atu defende nia membru F-FDTL? Ka, nia mos senti katak tebes duni lingua portuges ne’e sai mos biban ida atu kria dezentendementu entre governu no povu? Ida ne’e perguntas ida ne’ebe atu ita hotu tau iha ulun hodi fo nia hanoin lisuk.

Preoukupasaun seluk mos mai nadodon husi juventude, estudante no mestre sira. Tuir sira katak lingua portuges sai dezafiu boot ba sira atu hetan servisu, susar atu kompriende esplikasaun materia husi mestre sira ho lian portuges inklui mestre sira ne’ebe fo esplikasaun materia ba estudante sira. (le’e www.cjitl.org, 08-04-2011). Preoukupasaun ne’e persiza hetan atensaun ka lae? Karik iha, saida mak governu no Parlamentu Nasional sei halo? Ita hein resposta husi sira. FM koko liga ba resan seluk ne’ebe sai mos perioridade ba futuru dezenvolvimentu nasaun foun ida ne’e. karik ita hotu hatene hela, kada tinan-tinan juventude Timor-Leste maioria ne’ebe akaba eskola sekundaria deside hodi halo kontinusaun sira nia estudu nivel superior iha nasaun vizinu indonesa.

Ba ida ne’e sira laiha razaun seluk, razaun mak fasil lalais atu adapta lingua Melayu duke lian sira seluk, hanesan Portuges no Inglesh. Nomos kustu eskola iha Indonesia folin ladun karun kompara ho kustu eskola iha Portugal ka Australia ou Amerika. Wainhira siklu kuantidade juventude ne’ebe akaba lisensiadu ne’e barak mai husi Indonesia kompara ho nasaun seluk maka sei hamosu mos dezentedementu sosial iha nivel mediu (kaum intelektual) konaba lingua tanba estudante ne’ebe akaba eskola iha Indonesia susar atu hetan servisu tanba kriteria lingua portuges no Inglesh sai taka dalan ba sira. Sekuandu problema ida ne’e mak akontese bebeik, karik saida mak sei mosu iha Timor-Leste? Ne’e sorin ida.
Sorin seluk, aumenta pior liu tan wainhira Parlamentu Nasional iha fulan Marsu liu ba koko hahu ho plenaria ho lingua portuges maibe deputadu barak deside nonok no labele hao intervensaun ka hato’o argumentu ruma maske sira iha asuntu barak, problema nia hun mak lingua. Ita imajina tok. Sekuandu reprezentante povu ne’ebe servisu iha orgaun soberania nia deit susar ona atu koalia ho lingua portuges, oinsa ho povu bai-bain? (le’e STL online 24 Marsu 2011). No, ida ne’e se nia kulpa? Tanba saida mak uluk sira aprova lingua portuges sai nudar lian offisial maibe sira rasik lahatene? Husi hanoin hirak iha leten sai nudar sasukat ida hodi sukat ka metru katak lingua sai duni porblema sosial ida ne’ebe seriu iha rai ida ne’e.

Husi biban ne’e mos, FM hakarak liga oituan ba ba asuntu sosial seluk, hanesan dezempregu. Volume dezempregu ne’ebe aumenta tinan-tinan ne’e mos iha ligasaun ho lingua. Hanesan tuir estudu ka peskiza ne’ebe hala’o husi Sekretaria Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), 2009-2010, konsege diskobre ona numeru dezempregu hamutuk rihun 600 resin iha Timor-Leste. Situasaun dezempregu ne’e sura husi idade tinan 15 ba leten. Maske husi numeru estudus ne’e seidauk klaru. Nomos tuir Avaliasaun Pobreza/Poverty Assessment estima hamutuk 43 % iha 2001, numeru ne’e iha probabilidade atu sai bo’ot liu to’o ohin-loron. No, tinan-tinan Timor oan hamutuk nain 15.000-20.000 mak tama iha merkadu servisu nian maibe mane 13% no feto 9% deit mak hetan ordenadu/salariu.

Tanba realidade ne’ebe iha, ohin loron juventude barak mak la iha abilidade bazika no formasaun, sira balun para tiha sira nia estudus durante tinan hirak konflitu nian molok ukun an. Kuran profisiensia iha lian nasional Portugés no iha lian servisu Inglés, hanesan impedimentu seluk ida wainhira sira hakarak hetan servisu ne’ebe mak selu diak liu iha governu ka organizasaun internasional sira. Numeru ida ne’e fo notas katak lingua mos sai dezafiu ba ema nurak sira iha Timor-Leste atu hetan servisu. Se hanesan ne’e, signifika katak ema nurak sira mak nudar vitima ba lingua ka lae? Karik nia resposta barak liu tuir ema ida-idak nia interpretasaun.

Tanba ne’e FM sujere katak governu persiza dezenvolve mos lian Tetum ne’ebe mos sai nudar lian offisial ka nudar identidade rai lafaek ida ne’e. FM mos konkorda tebes ho planu governu liu husi Konselhu Ministru hamutuk ho Institutu Nasional Linguistika (INL) hodi fo kapasitasaun lian Tetum ba ofisiais komunikasaun sosial governu nian ho objetivu atu fo sai komunikadu ka informasaun governu nia ba publiku. (lee www.timor-leste.gov.tl, 05-04-2011). Maibe governu mos keta haluha hodi dezenvole lian Tetum liu husi kusru ka treinamentu ne’ebe akumula mos ema nurak sira iha Timor-Leste ho gratuita. No, governu labele halo kriteria lingua portuges ka inglesh sai hanesan kriteria uniku atu ema bele hetan servisu. Ikus liu, FM hakarak husik hela tan pergutas balun ba ita tomak katak lingua sai duni problema sosial iha nasaun ida ne’e ka lae? Hein ita boot sira nia hanoin lisuk mos.

Lei Mak Sai Komadante ka Maun Abut Mak Komadante?

Hanoin lesuk husi Fundasaun Mahein

20 April 2011

Se mak bele dehan, i se mak bele hetan resposta signifikante ida ba perguntas iha letan? Perguntas ba perguntas mosu nadodon malu, maibe realidade nebe’e kontinua kria perguntas ba povu kiik mos butuk ba butuk hela deit atu difini lei ba se los no se los ma sai komadante iha rai ida ne’e? ema hotu iha esperansa boot atu lei sai komadante boot para fo siguransa ba ema hotu iha rai ida ne’e maibe perguntas mak mosu no lei nafatin sai kurtina hodi falun an…..

PNTL depois de simu mandatu siguransa nia husi UNPOL iha 27 Marsu 2011, hahu kedas ho akuntesementu nebe’e rezulta ema nain hat mak mate. Akuntesementu ne’e ho mutivu sa ida..? ne`e sai perguntas boot ba ita ho ita nia institusaun siguransa iha Timor-Leste. Sai perguntas tamba akontesementu ne’e tengki mosu iha tempu ida nebe’e PNTL simu kna’ar. Ema lubuk balun dehan ne’e test case ka exame boot ida ba PNTL nia kapacidade, iha balun mos katak ne’e mosu tamba ema balun mak lagosta Timor-Leste iha ambiente ida nebe’e paz, seluk mos dehan katak ema internasional sira maka kria perturbasaun kiik sira nebe’e atu hanaruk Missaun UNO. Hirak ne’e hotu sai perguntas baTimor oan sira nebe’e hakarak deit paz. Oinsa ita bele detekta konaba hanoin sira nebe’e iha leten?

Hateke ba kotuk iha 2003 nebe’e handover ba dahuluk hosi UNPOL ba PNTL iha momentu ne’eba mos hanesan los handover iha 27 Marsu 2011. iha 2003 depois handover, ita nia PNTL kapasita maka’as hodi kaer kilat boot ka polisia para-militar. foin dadaun iha 27 Marsu 2011 mos poster sira nebe’e taka iha Dili laran mos naku’unu ho polisia para militar, depois de parade iha palaciu mos polisia para militar. tanba sa maka tenki ita nia polisia ne’e jeito militar? ita iha ona militar F-FDTL maibe nusa mak ita nia polisia ne’e mos tenki iha formasaun hanesan militar nebe’e kaer kilat boot?  Tamba sa maka laiha asaun ka formasaun polisia komunitariu ida nebe’e kna’ar servisu hamutuk ho komunidade hatene komunidade nia problema no halo asaun prevensaun ba konflitus.

Realidade nebe’e ita hare’e dadaun ne’e, ita nia polisia kaer kilat boot nebe’e kompostu hosi unidade bar-barak hanesan Polisia Especial, BOP no seluk-seluk tan nebe’e mesak deit kaer kilat boot. Realidade mos hatudu katak konflitu sosial nebe’e mosu iha rai laran nebe’e afeita makas ba seitor siguransa ne’e persiza polisia komunitariu ida nebe’elaoskaer kilat boot maibe tenki iha matenek boot ba area prevensaun konflitu, ne’e sorin ida.

Sorin seluk, ita persiza haforsa ita nia sistema judisiariu nebe’e forte. Katak ema hotu-hotu tengki hakruk ba lei no lei maka sai komadante boot atu nune’e halo ema hotu-hotu iha konsensia boot atu respeita lei. seluk mos, ba lider hotu tenki  hamosu politika ida nebe’e forte atu harii lei sai komadante no labele iha jeitu maun abut para hamosu indultu arbiru deit tuir. Buat hotu tengki hakruk ba komadante Lei.

Maibe tanba sa mak iha lei maibe iha nafatin oho malu ida nebe’e laiha rohan laek? Tuir JSMP (8.Feb 2011) katak lei sidauk sai komadante no maun abut sira mak nafatin sai komadante ne’e maka ema oho malu no laiha hanoin ida atu hamtauk ba lei maibe hamtauk deit ba ordem hosi maun abut sira nebe’e kontinua sai komadante, ne’e parte ida. Parte seluk tanba ema oho malu lori ba tribunal laiha sentensa nebe’e makas no ba kadeia lakleur livre no mos hetan indultu ikus maibe sai mos motiva ba ema atu kontinua oho malu. Alen de iha motiva seluk maibe lei sai problma nebe’e laiha forte atu hapara ema kontinua oho malu.

Kazu oho malu iha Timor-Leste sei sai buat ida nebe’e bain-bain deit, se nasaun laiha ona biban atu kombate. Laiha iha ona biban atu kombate tamba sistema judisiariu nebe’e fraku, politiza kna’ar polisia, kultura impunidade maka’as, entau siguransa ba ema kiik sira kontinua sai perguntas ba perguntas nebe’e laiha resposta, e se mak forsa no se mak maka’as sai vencedor. Iha parte seluk, se mak kiak no fraku sai vitima iha rai ida ne’e. hanoin lesuk ida ne’e atu provoka ita hotu nia hanoin atu hanoin lisuk hodi nune’e problema sira nebe’e akontense bele hetan nia rezulusaun ida nebe’e signifikante. Karik ita hotu iha hanoin ida, husu atu ita hotu hamrik no hateten ba malu hodi hakilar ba ulun boot sira atu harii Lei nebe’e figora iha Timor-Leste ne’e sai komadante boot hodi komando ita hotu tuir lalaok lei sira ne’e rasik.

Mahein Nia Lian 18: Mehi no Realidade ba Dezenvolvimentu no Profesionalismu Forsa FALINTIL-FDTL

Mahien nia Lian 18 ne’e, FM deskuite konaba Mehi no Realidade ba Dezenvolvimentu no Profesionalizmu FALINTIL-FDTL nian. Relatoriu ne’e katak planu dezenvolvimentu seitor defeza propria instiuisaun FALINTIL-FDTL ne’ebe hatur iha planu 2020, politikamente atu dezenvolvimentu estratejiku ba instituisaun FALINTIL-FDTL iha longu prazu. Instituisionalmente hodi hala’o mandatu ne’ebe garante vizilansia nasional no ordem iha Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste. Operasionalmente rekursu humanu ne’ebe kualidade no profesional signifika forsa ne’ebe kaer metin disiplina, respeita direitus humanus no prosidementu seluk ne’ebe hatur iha netureza militar, ne’e sorin ida.

Nune’e mos vizaun forsa 2020, papel forsa armada agora dadaun no ba futuru la’os halo funu konvensional maibe oinsa fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu estadu. Tanba ne’e iha kontiudu estudu “Forsa Vinte-Vinte” prioridade ba areas hat mak premeiru siguransa maritima, segundu aktividade CIMIC (Civil Militar Coperation) foka projetu dezenvolvimentu ba apoiu humanitaria, terseiru formasaun espesialista, kuartu komponenti terestre.

Iha relatoriu ne’e esplika programa dezenvolvimentu instituisaun FALINTIL-FDTL ne’ebe avansu tebes no koperasaun bilaterais ne’ebe oi-oin iha rejiaun hotu-hotu, Timor-Leste propria FALINTIL-FDTL presiza unifika treinamentu no formasaun sira ne’ebe oi-oin husi nasaun ne’ebe diferenti iha kontestu Timor Leste.  Tanba tuir FM katak ho formasaun hirak ne’e sei iha biban lori FALINTIL-FDTL ba dalan profesionalismu, no mos biban ba FALINTIL-FDTL atu bele partisipa iha forsa dame nia iha Mundu.

Relatoriu ne’e mos haktuir katak koperasaun bilaterais seitor defeza hanesan lasu amizadu iha ambitu diplomasia, la’os tan deit amesa ka agresaun ruma. Tanba ne’e diversifika liu tan lasu amizade ho nasaun hotu-hotu no hametin diplomasia iha ambitu koperasaun rejional no internasional ba dezenvolvimentu Timor Leste.

Tanba ne’e Fundasaun Mahein sujere ba governu atu halo Investimentu ne’ebe naton  ba rekursu humanu ne’ebe kualidade la’os kuantidade, signifika kualidade de kapasidade, maske numeru ne’ebe ki’ik maibe iha kapasidade atu hala’o misaun forsa armada. La’os kuantidade forsa armada sai hanesan sasukat ba kualidade forsa armada nian no numeru material pezadu ne’ebe boot, karik iha tempu badak ka naruk Timor Leste halo investimentu boot ba iha nesesidade ne’ebe hatur iha planu 2020.

Liu husi relatoriu ne’e FM mos husu ba governu atu hahu hare’e katak agora no ba futuru implementasaun lei no regulamentu sira ne’ebe iha, liu-liu siguransa no militar sira hatur lolos para labele iha intervensaun no influensia politika sira ba forsa armada. Nune’e mos konsensus nasional ba politika sira labele iha intervensaun politika ba militar sira, hanesan uza militar atu hametin ninia poder. Karik ida ne’e ita difini lolos ona ita bele atinzi ona forsa armada nebe profesional no responsabilidade.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein@gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

Dezempregu: Biban Ida Kria Instabilidade Iha Timor-Leste

Hanoin lesuk hosi Fumdasaun Maheim.

12 Apr. 2011.

Iha Timor-Leste asuntu dezempregu sai ona nudar  problema boot ba governu no estadu iha nasaun foun ida ne’e. Hahu Timor-Leste hetan nia restorasaun total 2002, problema dezempregu sai ona kestaun ida ne’ebe seriu ba governu tanba numeru dezempregu kada tinan aumenta ba bei-beik, maibe laiha kampu de servisu ne’ebe halo juventude barak mak sai frustradu. Maske numeru dezempregu iha Timor-Leste seidauk klaru maibe tuir estudu ka peskiza  ne’ebe hala’o husi Sekretaria Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), 2009-2010,  konsege diskobre ona numeru dezempregu hamutuk rihun 600 resin iha Timor-Leste. Situasaun dezempregu ne’e sura husi idade tinan 15 ba leten. No, tuir rezultadu sensus 2010 mos hatudu katak total populasaun hamutuk Um Millaun resin ne’e maioria joven ho idade 15 ba leten ne’ebe mai husi distritu sanolu resin tolu.

Husi numeru joventude dezempregu hirak ne’e maioria dadaun buka moris iha kapital Dili tanba sira senti katak sidade Dili hanesan kapital nasaun ne’ebe bele hafasil sira atu hetan kampu de servisu, maske realidade hatudu oin seluk. Tebes duni, problema dezempregu ba juventude ka ema nurak sira iha sidade Dili ne’ebe tuir Avaliasaun Pobreza/Poverty Assessment estima hamutuk 43 % iha 2001, numeru ne’e iha probabilidade atu sai bo’ot liu to’o ohin-loron. No, tinan-tinan Timor oan hamutuk nain 15.000-20.000 mak tama iha merkadu servisu nian maibe mane 13% no feto 9% deit mak hetan ordenadu/salariu. Ohin loron juventude barak mak la iha abilidade bazika no formasaun, sira balun para tiha sira nia estudus durante tinan hirak konflitu nian molok ukun an. Kuran profisiensia iha lian nasional Portugés no iha lian servisu Inglés, hanesan impedimentu seluk ida wainhira sira hakarak hetan servisu ne’ebe mak selu diak liu iha governu ka organizasaun internasional sira.

Volume dezempregu ne’ebe aumenta ba baei-beik ne’e mos sai preoukupasaun entidades tomak nasaun ida ne’e. Iha publikasaun www.cjitl.org Sexta, (25/02) esplika katak Tuir statistika NGO Konfederasi Sindikatu Trabalhadores Timor Leste (KSTL) nia hatudu katak kada tinan aumenta 25% to’o 30% merkadu dezempregu iha Timor-Leste tanba governu la iha planu ne’ebe adekuadu ba asuntu hirak ne’e. No, pior liu tan governu fo fali oportunidade boot ba ema estranjeirus, hanesan ema husi nasaun Indonesia, Xina, Filipina, India no Vietnam hodi halo servisu nudar trabalhadores ba konstruksaun, otelaria, faan sasan no loke bar ka restorante iha Timor-Leste. Mosu perguntas, tanba saida mak governu fo oportunidade servisu barak liu ba ema estranjeirus duke ema timor oan rasik? Tanba saida ida ne’e akontese? No, tanba saida mak governu haruka timor oan barak ba servsiu fali iha rai liur maske iha timor leste rasik servisu ne’ebe refere mos iha? Ne’e persiza governu no estadu tetu didiak. Tuir lolos governu tenki fo peroridade ba timor oan rasik atu hetan servisu iha nia rai laran la’os ema estranjeirus. Tanba timor oan barak mak iha potensia ne’ebe hanesan ho ema estranjeirus sira hodi halo servisu hirak ne’e iha. Hanesan, konstruksaun, otelaria, alfaete, mekanika no seluk-seluk tan.

Wainhira governu nafatin la fo importansia ba asuntu dezempregu iha Timor-Leste maka fo biban boot ba problema sosial ne’ebe sei afeita mos ba siguransa internal nasaun ida ne’e. Tanba saida mak asuntu dezempregu ne’e bele mos konsidera nudar asuntu ne’ebe afeita ba seitor siguransa Timor-Leste? Dala ruma nia resposta barak liu karik. Iha ne’e, Fundasaun Mahein koko liga ba problema sira iha pasadu  hanesan kazu ninja iha Suai tinan kotuk, kazu ninja iha Venilale, konfrontasaun entre artemarsias no juventude iha kapital Dili,  Bobonaro no Baucau iha Fulan Janeiru foin lalais ne’e karik ita bele konsidera parte ida husi asuntu dezempregu.

No, at liu tan kazu kobransa ilegal ne’ebe mosu iha iha Distritu Manufahi, Suai no Same hasoru terseira idade sira, hodi kobra katuas sira kada ema $. 750.00 ba leten. (le’e STL Online 08 Marsu). Buat hirak ne’e hotu nia hun no abut mai husi hahalok dezempregu. Tanba, wainhira ema hamlaha, laiha osan atu sosa hahan, fos, selu eskola ect, ema bele halo meus saida deit hodi bele hetan saida mk sira hakarak. Maske asaun ne’ebe sira halo bele fo perguzu ba sira nia moris. No, persiza ita hotu tau iha memoria (kakutak) katak juventude Timor-Leste ne’ebe maioria dezempregu ne’e mos barak liu involve an iha grupu artemarsiais hirak ne’ebe dadaun ejiste iha Timor Leste. Tuir relatoriu Banku Mundial rasis hatudu kata juventude idade 15-20 hamutuk 20.000 ne’ebe rejista iha grupu artemarsiais, no la sura sira ne’ebe la rejistadu hamutuk 90.000 ne’ebe espailha iha distritu sanolu resin tolu. Husi ema hirak ne’e barak liu laiha kampu de servisu ba sira. Tanba ne’e governu persiza tau atensaun ba asuntu dezempregu iha Timor-Leste nudar programa espesial hodi fo asegura ba estabilidade nasional.

Iha biban ne’e, Fundasaun Mahein la’os fo kulpa ba artemarsiais ou dun ba artemarsiais mak sai hanesan ameasa ba estabilidade nasaun. Maibe, FM koko hare’e liu konaba realidade ne’ebe akontese durante ne’e katak konfrontasaun ne’ebe mosu entre artemarsiais dala ruma mos iha ligasaun ho dezempregu. Maske dala barak konfrontasaun grupu artemarsiais hirak ne’e publiku hare’e husi oklu sorin deit hodi fo intrepertasaun katak konfrontasaun ne’e nudar problema grupu ka privadu. Maibe sekarik ita hare’e klean, karik iha relasaun ho dezempregu. Ita iamjina tok, kuandu ema barak mak hetan oportunidade servisu no lor-loron gasta tempu iha fatin servisu maka otomatikamente ema susar oituan atu halo problema ka hanoin at. Tanba ema ida-idak hanoin no preukupa ba nia servisu ka atividade. Maibe sekuandu ema barak la hetan servisu, no lor-loron gasta nia tempu ba hemu lanu, laiha osan atu sustensa nia moris, osan laiha no labele asesu edukasaun maka otomatikamente fasil los sira bele tama iha grupu krimi organizadu. No, wainhira juventude hirak ne’e tama ona grupu krimi organizadu maka sei fo biban boot hodi hamosu instabilidade iha nasaun foun ida ne’e.

Bazeia ba kazu hirak iha leten sai hanesan sasukat ida katak asuntu dezempregu ne’e sai duni dalan ne’ebe buras hodi implika seitor siguransa iha nasaun ida ne’e. Tanba ho kampu de servisu ne’ebe limitadu no kriteria lingua Portuges no Ingleh ne’ebe domina iha instituisaun governu no estadu sai mos dezafiu ida ba ema timor oan, liu-liu juventude susar atu hetan servisu. Ho kondisaun hirak ne’ebe iha halo juventude sira sai frustradu hodi inklina an ou tama (terjerumus) iha krimi organizadu hodi halo kobransa ilegal hasoru povu kiak sira. Juventude balun ne’ebe tama iha grupu artemarsiais mos komesa frustradu no buka hemu lanu hodi provoka malu hodi hamosu konfrontasaun ne’ebe halo komunidade moris la seguru. Buat hirak ne’e hotu sai kestaun boot ba seitor seguransa iha Timor-Leste.

Nune’e mos, misaun UNMIT ne’ebe sei remata iha Dezembru 2012, sai mos kestaun ida ba governu tanba hakarak ka lakohi sei hahoris tan dezempregu foun, timor  oan barak mak sei lakon nia servisu wainhira UNMIT reduz ona sira nia misaun. Ba asuntu ne’e, saida mak governu sei halo? Karik iha planu konkretu ruma? Ka, konsidera ne’e la’os asuntu seriu ida? Persiza ita hotu hanoin lisuk. Maibe, wainhira ema intelektul barak ne’ebe durante ne’e servisu ho misaun UNMIT lakon fila fali oportunidade servisu maka problema sosial sei sai hetok boot liu tan iha sosiadade nia leet. Tanba, ema hira ne’e hahu fila fali halo kompetisaun ba juventude sira ne’ebe durante ne’e nunka hetan servisu, hahu husi tempu ukun an to’o ohin loron.

Tanba ne’e governu persiza hare’e asuntu dezempregu iha Timor-Leste sai hanesan planu imediata hodi loke kampu de servisu ba juventude iha rai laran no fo oportunidade uluk ba timor oan, la inklui ho politika governu ne’ebe haruka timor oan ba servisu nasaun seluk hanesan Korea de Sul. No, governu labele hanoin katak haruka timor ona ba servisu iha rai liur nudar meus ida atu rezolve problema dezempregu iha rai laran. Maibe, oinsa governu fo servisu ba juventude iha rai laran. Persiza mos hasai kresimentu ekonomia povu nian liu husi programa “Povu Kuda Governu Sosa” atu nune’e povu no juventude ka ema hotu-hotu bele fasil hetan osan hodi sustenta sira nia moris. Nune’e mos governu persiza investe barak iha area kapasitasaun ba juventude hanesan kursu lingua, komputador, administrasaun, teknika no seluk-seluk. Atu nune’e sira bele kompete iha mundu globalizasaun nian no bele hafasil sira atu hetan servisu iha instituisaun governu, estadu ka ONG sira.  Persiza iha kontinuasaun nafatin politika governu liu husi dirasaun SEFOPE hodi fo treinamnetu profesional, treinamentu emprezarial ne’ebe bele sai nudar kapital umanu ba juventude sira atu kria kampu de servisu rasik, hanesan bengkel, mekanika ka workshop nomos agrikultura grupu iha baze, hanesan promosaun feto iha nia grupu agrikultura nian, atu bele kria rede servisu, liu-liu konaba aspeitu atividade ekonomia.

Oinsa ita boot sira nia hanoin? Moris ba tempu dadaun ne’e vida moris karun tebes, nomos iha tempu hanesan influensia global mos rekruta ema nia hanoin muda istilu moris/life style maibe oinsa osan laiha atu realize mehi hirak ne’e iha leten. Sekuandu laiha ona biban atu realiza mehi maka bele uza meus oi-oin, I mos iha biban ba grupu organizadu sira bele rekruta sira, oinsa karik ne’e akontese? Hein ita boot sira nia hanoin lisuk.

 

Follow

Get every new post delivered to your Inbox.