Fundasaun Mahein Blog Taka, Fundasaun Mahein nia Website Foun Loki!

Atu tuir informasaun foun husi Fundasaun Mahein,  bele hetan ba http://www.fundasaunmahein.org

Saida Mak Operasaun Ualu-Ualu (88)?

Komandante Jeral PNTL Halo Inspesaun Ba Unidade Polisia Espesial ho Fardadu no Uza Kilat Boot.

Se mak bele esplika operasaun Ualu-Ualu (88) ne’e? Instituisaun PNTL ka se? Mai ita tau mutuk hanoin tok. Iha fulan kotuk Instituisaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hala’o operasaun ida ho naran operasaun Ualu-Ualu (88). Ho razaun atu halo kapturasaun ba grupu balun ne’ebe halo instabilidade ka ameasa komunidade husi  Maluro, Bualale, Abo, Laisorlai de Baixo no Lelalai iha Sub Distritu Quelecai, Distritu Baucau. (STL, 30.06.2011).

Ba dahuluk iha hanoin lisuk simples ne’e, FM koko liga ba naran unidade polisia indonezia nian “Densus 88”. Tuir FM, Unidade Polisia Indonezia ho naran “Densus 88” ne’e konsidera nudar unidade ida ne’ebe espesial ho ninia area servisu ne’ebe uniku tanba atu funu hasoru terorista. No, governu Indonezia uza naran “Densus 88 ne’e iha ninia magarti ka sintidu rasik. Katak numeru Ualu-Ualu (88) ne’e reprezenta buat ruma. Numeru 8 ida reperezenta autor “Bom Bali” tanba iha ema nain Ualun mak sai autor ba bom Bali iha momentu ne’eba. No, numeru 8 ida seluk ne’e reprezenta “Borgol” tanba ne’e mak sira fo naran Unidade  Densus 88.

Antes halo komparasaun naran “Densus 88 ho Operasaun 88 PNTL” FM hakarak grava fila fali ba ita tomak konaba deklarasaun Prezidenti Parlamentu Nasional, Fernando Lasama de Araujo ne’ebe katak terorizmu sei latama Timor-Leste, tanba instituisaun hotu halo servisu ho diak. “Se mak atu dada terorizmu mai iha rai ida ne’e, rai ne’e kikoan, povu ne’e kuinese malu hela, hatene malu hela, Imigrasaun halo servisu ho diak, Polisia servisu ho diak, povu ida-idak partisipa diak, F-FDTL servisu diak, laiha terorizmu iha rai ida ne’e. (DN, 01.07.2011). Kabe ba deklarasaun Prezidenti Parlamentu Nasional ne’ebe sita iha leten, karik mosu perguntas rebo-rebo iha ita tomak nia kakutak, inklui FM. Sekuandu “Densus 88” ne’e iha Indonezia halo operasaun ba asuntu terorista, oinsa ho naran operasaun 88 iha Instituisaun PNTL? No,  operasaun 88 husi PNTL ne’e sintindu saida? No, tanba saida mak kopia fali naran Unidade polisia nasaun seluk hodi pinta ba PNTL? Ka, ne’e politika promosaun an husi komando PNTL? Hein ita boot sira nia hanoin lisuk.

Sikun seluk, dadaun ne’e iha Timor-Leste sei namanas hela koalia konaba operasaun Ualu-Ualu maibe foin lalais ne’e Komandante Jeral PNTL Longuinhos Monteiro hala’o sorumutu ida ho Komandante Polisia Indonezia Tenente Jeneral Goris Mere hodi diskute konaba kontrolu atividade iha area Fronteira. No, husi diskusaun ne’e atu implementa lalais programa iha lina Fronteira, liu-liu konaba Narkotika no Terorizmu. (Independente, 08.08.2011).  Husi asuntu ne’ebe sita iha leten, karik sira koalia mos konaba futuru atu aplika operasaun “Densus 88” ne’e hanesan operasaun 88 PNTL nian? Se karik sai duni operasaun 88 PNTL ne’e hanesan “Densus 88” iha Indonezia, oinsa ho ita boot sira hanoin? FM kria espasu ba ita boot sira atu tau mutuk hanoin no idea ba asuntu hirak iha leten.

Naran operasaun uniku tebes ne’ebe Komisariu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Longuinhos Monteiro marka ba instituisaun PNTL. Liu-liu ba sentru Unidade 6 ne’ebe hala’o operasaun ba grupu deskuinesidu iha Sub Distritu Quelecai, Distritu Baucau. Maske operasaun uniku oitaun maibe konsege mos provoka ema hotu nia hanoin no sujestaun. No, dala barak mosu duvidas barak husi komunidade rasik. FM rasik mos iha duvidas boot. Saida mak operasaun Ualu-Ualu ne’e? No, tanba saida operasaun tenki pinta ho naran Ualu-Ualu? Ninia sintidu ne’e saida lerek? Perguntas hirak ne’e susar ba FM ho maluk sira atu fo resposta. Karik Longuinhos ho nia membru sira mak bele fo resposta.

Perguntas hirak ne’ebe FM grava iha leten ne’e mos nadodon mai husi povu Timor-Leste, iha eskola fatin, Estrada/luron, servisu fatin, kareta laran, bazar fatin, manu futu fatin no seluk-seluk tan. Perguntas hirak ne’e sulin sai hanesan we husi nia knuk tanba sira la kompriende, maibe se mak bele fo esplikasaun klaru konaba operasaun Ualu-Ualu ne’e? FM ho ita boot sira mos karik kusta atu fo responde ba preoukupasaun hirak ne’ebe mai husi komunidade ne’e. Karik ita hein resposta murak ida husi sira ne’ebe iha kompetensia ba asuntu hirak iha leten.

Husi rezultadu Operasaun konjunta entre Komando Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Distritu Baucau ho Komando Operasaun Nasional iha Sub-Distritu Queliqai, Distritu Baucau konsege kaptura kriminozu nain 38. (DN, 27.06.2011). Ida ne’e hatudu katak PNTL halo duni operasaun ida ne’ebe diak tanba konsege ona kaptura ema hirak ne’ebe deskonfia durante ne’e halo tauk ka halo intimidasaun ba komunidade iha area ne’ebe refere.  Maibe, mosu duvidas ida katak operasaun ne’e kaptura duni  suspeitu sira ka lae? Ka, kaptura fali ema seluk? karik kaptura ona, medidas saida mak PNTL halo ona ba sira? No, ema hirak ne’e agora tau iha ne’ebe? Periza iha klarifikasaun ba publiku atu nune’e povu sira bele hatene.

Husi hanoin lisuk folin laek ne’e, FM koko atu konvida maluk sira hodi halo reflesaun badak ida konaba operasaun ne’ebe PNTL hala’o iha Distritu Suai no Bobonaro, 2010 liu ba. Tanba sa mak FM koko sadik maluk sira nia hanoin ba operasaun ne’ebe PNTL hala’o dahuluk iha Distritu Suai? Iha razaun simples ida, atu sai nudar sasukat ida ba FM hodi sukat ka metru PNTL nia politika operasaun iha Sub Distritu Quelicai foin lalais ne’e. Hanesan ita hotu sei lembra katak politika Komando PNTL hodi halo operasaun iha Suai ho razaun atu asegura estabilidade no moris hakmatek populasaun ne’ebe iha area refere. Tanba iha momentu ne’e deskonfia grupu ninja ne’ebe mosu iha tempu kalan hodi halo intimidasaun ba komunidade. Karik ita boot sira ho FM konkorda ba operasaun ne’e tanba PNTL nia servisu mak atu garante moris hakmatek ba komunidade, hanesan hakerek iha lei organiku PNTL nian.

Maibe, ita tenki konkorda deit ka? Ou, ita mos bele ka iha direitu atu fo hanoin no sujestaun katak politika operasaun PNTL ne’e ladiak? FM loke espasu ba ita boot sira nia hanoin no sujestaun. Tuir FM nia hanoin karik ladun los wanhira halo atuasaun ba ema na’ok ten tenki ho meus operasaun ne’ebe uza armas. Tanba, saida mak FM dehan ladun los no efisiente? Tanba, tuir termu militar nian katak wanhira halo operasaun ne’ebe uza armamentu militar ne’e hatudu katak seguransa nasional iha kondisaun grave. Maibe, operasaun ne’ebe durante ne’e PNTL halo ne’e hasoru ema na’ok ten sira. Operasaun uza armas ne’e ita bele konsidera katak atu duni ema na’ok ten sira ne’e. No, wanhira operasaun remata, na’ok ten sei mosu fila fali. Tanba ne’e presiza iha planu no politika sustentavel ba asuntu ne’e.

Iha biban ne’e, FM koko sita fila fali erro boot ne’ebe PNTL halo iha operasaun ba ninja iha distritu Suai tinan rua liu ba. Tuir informasaun husi autoridade PNTL balun katak durante halo operasaun ne’e PNTL la kaer membru husi ninja maibe sira kaer fali membru husi Organizasaun Conselhu Popular Defeza-Republika Demeokratika Timor-Leste (CPD-RTDL). Hanesan supeitu ho inisial OR ne’ebe hela iha distritu Covalima. (Relatoriu HAK, 15-02-2010, p2).

No, pior liu tan  iha loron 30 Janeiru 2010, oras 23.15 PNTL ba kaptura OR  iha ninian uma hodi ba sulan iha sela polisia Suai duranti loron ida tanba deskonfia nudar membru ninja maibe ikus mai nia tenki hetan liberdade fali  31 Janeiru 2010 iha oras 15.00. Tanba polisia laiha evidensia ne’ebe foti hodi akuza suspeitu ne’e nudar membru ninja. No, iha loron 5 Fevereiru 2010 operasaun PNTL konsege  kaptura ona ema nain-20, nune’e mos tuir deklarasaun husi Komandante Geral PNTL, DR. Longuinhos Monteiro rasik iha TVTL iha 9 Fevereiru 2010, katak PNTL konsege kaptura  ema nain-40. Husi kapturasaun ne’e PNTL lori ba aprezenta iha tribunal. Maibe infelizmente suspeitu nain hirak ne’e hetan deit medidas koazaun TIR, ne’ebe signifika katak laiha indikasaun forti suspeitu sira ne’e komete aktu ne’ebe PNTL no Prokurador akuza ba sira (involve iha asaun ninja). (le’e http://www.laohamutuk.org/Justice/HAKHRCovaBoboFev10Te.pdf ).

Husi sasukat ka meta iha leten, FM senti preoukupa oituan ho sistema operasaun ne’ebe PNTL halo iha Sub Distritu Quelicai, Distritu Baucau fulan hirak liu ba. Tanba saida mak FM preokupa? Tanba tuir lei organiku PNTL ne’ebe deklara katak hakbesik ba komunidade ne’e prefere liu ba modelu  polisiamentu Komunitaria. (le’e http://www.radioliberdadedili.com/notisia/117-fm-lansa-relatoriu-konaba-polisiamentu-ninia-knar).  Maibe tanba saida mak uza fali sistema militeristiku? Ou, tenki uza operasaun ne’ebe uza armas? Ne’e, persiza ita hotu nia hanoin lisuk.

Antes haninin hanoin lisuk ida ne’e, FM hakarak mos fo ninia hanoin lisuk ba Politika Komando PNTL ne’ebe prolonga tan operasaun Ualu-Ualu iha Distritu Baucau. No, intersante liu tan mak katak operasaun 88 ne’e mos sei halo movimentu iha area Baucau tomak hanesan Sub-Distritu Queliqai, Sub-Distritu Laga, Sub-Distritu Venilale inklui Sub-Distritu Baucau Vila. (STL, 04.08.2011). Ba politika ne’e, FM senti laran taridu oituan. Tanba durasaun operasaun ne’ebe kleur no halo operasaun ba Sub-Distritu tomak iha Distritu Baucau, maske iha realidade situasaun ladun grave ou mosu krimi organizadu boot iha area ne’ebe refere. No, tuir FM durasaun operasaun ne’ebe naruk sei hahoris violasaun Direitus Humanus ba komunidade. Preoukupasaun FM ne’e, la’os imajinariu maibe bazeia ba esperensia operasaun dahuluk ne’ebe PNTL halo iha Distritu Suai no Bobonaro.

Atu haforsa preoukupasaun ne’ebe iha, FM koko sita fila fali asaun brutal ne’ebe   membru PNTL sira komete hasoru señora ida ho inisial MJ, idade (35)-resin, hela iha parte Salele, Sub-distritu Tilomar katak iha1 Fevereiru 2010, tuku 01.00 kalan, membru PNTL ne’ebe hala’o operasaun ba tuku ninian odomatan, hodi husu “ninja” iha laran ka lae, no tanba tauk membru polisia sira ne’e mai fali, maka iha tuku 04.00 dadersan nia halai ba toba iha familia seluk nian uma. Nune mos ho señor ida ho naran inisial CS, kaben-nain, tinan (35)-resin, hela iha Salele, katak tuku 01.00 kalan, membru polisia operasaun mai obriga loke odomatan, no dada nia sai mai uma hodi husu konaba “ninja”, no tanba CS dehan la hatene, membru polisia sira tuku nia dala-hirak iha kabun no hirus-matan, no sama nia ba rai, no ikus mai polisia husik hela deit hodi la’o ba fatin seluk. (Relatoriu HAK, 15-02-2010, p5).

Ikus liu, FM sujere ba instituisaun PNTL persiza hakabesik an ba komunidade ho meus nudar polisia komunitariu tuir lei organiku  Polisia persiza iha mantein relasaun forte ho komunidade no responsivamentu imidiatu ba komunidade nia persiza. Kna’ar ida ne’e, la’os boot,  no operasaun ida ne’e karun atu atinzi objetivu no mos benefisiu ba povu Timor-Leste. Ita hein.

Fundasaun Mahein iha TVTL

Notisia Fundasaun Mahein konaba Dezenvolvimentu iha TVTL, Bele klik link ne’e; sei bele uza headsheet hodi rona nia lian. Mos Kapasitas boot liu.

Fundasaun Mahein nia Filmu: Peskizador Kualia Konaba Dezenvolvimentu PNTL

Haree filmu konaba Dezenvolvimentu PNTL  iha nee (kiik) ka iha nee (boot)

Mahein nia Lian 21: Dezenvolvimentu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL)

Iha Mahein nia Lian 21 (.pdf), Fundasaun Mahein halo peskiza kle’an ba Dezenvolvementu Polisia Nasional Timor-Leste.

Dezenvolvementu Polisia Timor-Leste, hanesan seitor barak seluk nebe’e iha dezenvolvementu nasional , no ne’e obstaklu maka’as los. Importante liu atu dezenvolve iha PNTL laran mak Polisia ne’e rasik.  Polisiamentu ne’e kompleksu , serbisu ne’ebe difisil, ne’ebe perzisa duni matenek diak nian iha lei ho prosedementus sira, no mos pesoal polisia ne’ebe iha  kapasidade naton . Alen de esforsu an atu hasae kapasidade ba autor nasional no mos internasional, hetok hetan ofisiais PNTL ne’ebe sei iha problema. Iha Mahein nia Lian 21, FM deteta tanba saida?.

Atu suporta kna’ar individual ofisiais Polisia sira nian, tenki persiza kapasita PNTL ho suporta ida ne’ebe adekuadu. Ofisiais Polisia persiza fatin ne’ebe uutuliza hodi halo serbisu ba, kareta ne’ebe persiza atu responde ba insedente no komputador ne’ebe persiza atu grava arkivu ba krime ne’ebe tama. Edefisiu/uma , ekipamentu no individual sira ne’ebe persiza fo suporta no sistema  administrasaun ne’ebe forte atu bele hamenus inkapasidade. Iha Mahein nia Lian 21, FM deskobre katak konstruksaun ba edefisiu  Polisia sidauk iha, kareta sira ne’ebe uza la tuir fatin los nian, no mos sistema administrasaun atu suporta PNTL fraku tebes.

PNTL nia mandatu atu hari’i lei no hare’e ba protesaun ne’ebe seguru ba povu Timor-Leste. Atu ezekuta kna’ar ne’e, delega sira ho kapasidade ne’ebe forte atu deteina ameasa ne’ebe iha potensial boot. Atu hetan lejitima ba kna’ar ne’e , PNTL tenki hatene sira nia kapasidade boot liu wainhira fo kna’ar boot ba sira. Maske nune’e FM deskobre nomeru PNTL atus ba atus ne’ebe mosu kada tinan-tinan no lori deit lubuk balun ba tribunal.

Ho Lei Organiku PNTL ne’ebe deklara katak hakbesik ba komunidade ne’e prefere liu ba modelu  polisiamentu ba PNTL, no PNTL kontinua hakbesik ba komunidade ho nomeru boot no uza  polisiamentu ida ne’ebe ho operasaun  militaristiku ba Ninja iha Bobonaro-Suai no operasaun ho naran 88 iha Baucau. FM husu tanba sa maka polisia husi distritus hat ne’e tenki halo operasaun ho intimidasaun lokal no naukten sira? FM husu tanba sa maka okontesemente ne’e mosu iha tinan 2010 maibe nusa maka halo fali responde iha tinan 2011? FM husu, agresivu no fo sai ba ema hotu ho meus diak konaba tipu operasaun ne’e katak fo ona solusaun ba problema hirak ne’ebe mosu?

FM argumentu tan katak  PNTL nia kna’ar ne’e halo lolos nian no hari’i forsa polisia ida ne’ebe efetivu. Polisia ida tenki iha mantein relasaun forte ho komunidade no responsivamentu imidiatu ba komunidade nia persiza. Kna’ar ida ne’e, la’os boot,  no operasaun ida ne’e karun atu atinje objetivu no mos benefisiu ba povu Timor-Leste.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

 

Press Release 

National Police of Timor Leste (PNTL) Development

 In Mahein nia Lian 21, Fundasaun Mahein has carried out in-depth research in to the state of police development in Timor Leste.

Developing the police in Timor Leste, like many other aspects of national development, is tremendously challenging. The most important thing to develop within the police is the police themselves. Policing is a complex, difficult task, which requires a good knowledge of law and procedure, as well as excellent interpersonal skills. Despite much effort to increase capacity by both national and international actors, many PNTL officers are still found wanting.  In Mahein nia Lian 21, FM finds out why.

In order to support the work of individual police officers, the PNTL needs to provide them with adequate support. Police officers need offices from which to work, cars with which to respond to incidents and computers with which to record crimes. Buildings, equipment and individuals need to be supported by strong administrative systems to ensure sustainability. In Mahein nia Lian 21, FM finds that police buildings are not being built, cars are in the wrong place and the administrative systems that support the police are weak.

The PNTL is tasked with upholding the law and seeing to the protection and safety of the people of Timor Leste. In order to carry out this responsibility, they are entrusted with the power to arrest and to use potentially lethal force.  To legitimately hold this responsibility, the PNTL must ensure that they themselves are beyond reproach. However FM finds that of the hundreds of PNTL disciplinary cases every year, very few make it to court.

Despite the Police Organic Law stating that community engagement is the preferred policing model of the PNTL, the PNTL continue to engage in large scale and militaristic policing operations as seen with Operation Ninja in Bobonaro and the recent Operation 88 in Baucau. FM asks why the Police from four districts were required to deal with a local case of intimidation and theft? FM asks why an incident that occurred in 2010 requires a response in 2011? FM asks if aggressive and well-publicized police operations of this type are the best response to these problems?

FM argues that PNTL’s work would best directed at building an effective police force. A police force which maintains strong relations to the community and is responsive to their needs. This work, rather than large, expensive operations to chase ghosts, will be of most benefit to Timor Leste.

If you require further information on this then contact:

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

Filmu Konaba Fundasaun Mahein nia Loron

Direktor Fundasaun Mahein, Nelson Belo, koalia konaba istoria iha nee.

Aniversariu Ba Daruak, Mahein Fo Honra Ba Ular Rihik

Ohin 29 Junho 2011 Fundasaun Mahein nia aniversariu ba daruak fo honra ba saudozu Komandante Ular Rihik (Virgilio dos Anjos, matebian iha 2010)

Husi: Cancio “Cassimata” Ximenes

Hanoin, isin, klamar

Kakuluk, uma-lolon, ai-rin

Malus, bua, ahu

Kultura dezenvolvimentu bele homan mos liu husi asaun “Liafuan” (=iha leten) hafoin bele habiban iha hahalok real. Hanesan isin la ho klamar no hanoin, nee laos “Ema”. Hanesan kakuluk la ho uma-lolon no ai-rin, ema sei la temi hanesan “Uma” nebe fo mahon ba ema. Hanesan bua ho malus la timi ho ahu, malus been sei la mean hanesan ran-matak. No, atu suku-mutu liafuan tritunggal hirak nee sai ida deit, presiza mehi be klean no hanoin be kreativu.

Ho hanoin be krativu, timoroan wain tau-mutu ‘hanoin’ hodi fo ‘isin’ ba hanoin nee atu bele harii (funda) uma lulik (ONG) ida sai mahon ba setor seguransa no defeza nebe tuba-metin tuir povu nia hakarak. Hanoin bele mai husi ema wain. Maibe, inisiativa mai husi hanoin kreativu ema ida nian. Inisiativa nee nafunan husi timoroan ida nia kakutak, Nelson Belo, nebe akaba ninia estudu iha area security studies iha Universidade Hawai, Amerika.

Mehi bele mehi. Maibe, atu habiban (realiza) mehi nee sei hasoru obstakulu lubuk ida. Mehi ba dahuluk atu realiza ONG (organizasaun naun governamental) nee iha 2004. Maibe, mehi intupidu no la suli too nia objetivu. Tinan hirak be tuir mai, mehi nee mos la atinji dauk. Tinan nakfilak ba tinan, hanoin kreativu no mehi nee la mate iha dalan klaran. Krize politika militar iha 2006 fo inspirasaun be klean atu habiban mehi nee sai realidade.

Razaun ida deit. Tamba deit, hahu husi tinan 2000 too 2006, la iha ONG ida nebe hamatan ka haknaar-an ba area seguransa no defeza hodi halo peskiza, monitorizasaun, no halo advokasia ba setor seguransa no defeza iha Timor-Leste. No, razaun seluk, iha krize politika militar 2006, povu wain lakon esperansa no seguransa, entaun atu habiban povu involve-an iha setor ida nee atu dezenvolve seguransa bazeia ba povu nia hakarak nebe moris iha hakmatek nia laran iha tempu sa deit.

Tamba sa? Tamba iha periodu ida nee, povu Timor-Leste la duun involve masimu atu harii no dezenvolve setor seguransa iha Timor-Leste. Buat nebe ita hare no hatene, ema tasi-balun (malae) mak domina no hamosu termu ida be hanaran SSR, security sector reform, reforma setor seguransa. Timoroan, iha biban neba, sai bainaka ba prosesu importante nee. Timor Leste no timoroan la senti sai nain ba area seguransa no defeza.

Atu sai nain ba area ida nee, Nelson Belo ho nia belun Edward Rees, ba dahuluk hamoris ONG ida naran Security Sector Development. La kleur deit, security sector development sai baze hodi harii ONG nebe fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu setor seguransa nasional iha Timor-Leste no iha rejiaun ida nee. La saugate. Mehi sai duni realidade. Iha loron 29 Junho 2009, ofisialmente harii ONG ida nebe hanaran Fundasaun Mahein.

Ular Rihik

“Mahein” husi nebe no husi se? Liafuan “Mahein” naksulin husi Ular Rihik nia ibun. Laos husi animal kiik-oan Ular Rihik fulun mutin be iha tempu udan hobur Ai-Lakdonu nebe kona ema nia isin katar la iha sukat. Maibe, mai husi Saudozu Komandante Virgilio “Ular Rihik” dos Anjos nia hanoin hodi fo naran ba fundasaun nee naran Fundasaun Mahein.

Logo FM

“Liafuan “Mahein” nee hau foti husi Tetun-Terik (Tetun orijinal). Tuir ami Tetun-Terik, termu tekniku arkitetura tradisonal nian katak MA nee dehan EMA no HEIN nee dehan SATAN-NAIN, sintinela, protezor, ka pelindung,” dehan Nelson Belo hodi hasara-tuir Saudozu Komandante Ular Rihik nia liafuan.

Hanesan uma ida iha kakuluk, uma-lolon, no ai-rin, Ular Rihik fo iis ba Fundasaun Mahein hamriik hanesan “Uma-Lulik” ida iha rai rohan Timor Leste atu bele sai Mahein diak hodi bali setor seguransa no defeza iha Timor Leste. Fundasaun Mahein hahi no hanai Ular Rihik nia liafuan hodi pinta imblema (logo) Fundasaun Mahein ho tada “UMA” ida ho koor-tasi (azul) nebe harii iha rai rohan ida (azul)—koor dame. Uma nee haleu ho moru kabuar bareira tolu. Iha uma-lolon ne hakerek letra kapital FM (Fundasaun Mahein).

Ular Rihik uza analogia “UMA” nudar mahon ida ba ita ema atu moris seguru hodi satan tauk ida husi anin fuik be mai husi lalehan, laloran fuik husi tasi, no asu-fuik husi rai maran. “Mahein” katak atu satan netik buat aat sira nebe’e atu estraga uma. Iha beiala sira nia tempu, atu satan (proteze) uma, tradisionalmente beiala sira harii netik lutu nebe hada husi fatuk hanesan fahi nia liman no halo lutu husi ai atu animal fuik labele estraga sira nia sasan.

Ohin loron, buat hotu transforma-an tuir mundu moderna nia hakarak. Hada lutu la hada ona ho fatuk maibe uza blok nebe halo husi raihenek no sumente. Luxu liu tan, ema sei solda besi hodi harii haleu uma atu bele seguru husi tauk ida atan nian. “Uma ne’e atu hetan seguru diak tenki nia fundasaun mak mahein diak. Aliserse nebe metin, kuandu rai nakadoko ka lalubur (inudasaun) mosu, uma sei la nakdoko. Atu hetan satan husi ema nanal-ran no liman kroat sira, ita tenki hada fatuk hanesan beiala sira hada fatuk haleu uma-lulik,” dehan Ular Rihik.

Hanesan uma-lulik, “Fundasaun Mahein” sai nudar mahein diak ba uma lulik Timor Leste nia soberanu liu husi kontribuisaun hodi halo advokasia no dezenvolve setor seguransa no defeza. Mahein nudar lalian-lulik tolu nebe sempre tane sana ho seguru; Mahein sai hanesan lia-nain be mama bua no malus hodi temi ho ahu nebe rezulta malus-been sai mean matak hanesan ran; Mahein sai hanesan lia-nain ida nebe sempre tetu hanoin, fo isin ba hanoin naksalak ruma no fo klamar ba hanoin destruktiva atu lori povu ba moris ida hakmatek nian.

Tuir termu tekniku arkitetura tradisonal nian karik, “Mahein” hanesan kletek (odan, eskada) ida nebe bele kesi-mutu (mengikat) kultura “Seguransa Tradisional” (hada fatuk no halo ho ai) no kultura “Seguransa Moderna” (solda besi ho liman kroat besi=kilat) atu dezenvolve setor seguransa sai diak liu tuir Timor Leste nia kultura nebe beiala sira husik hela. “Fundasaun Mahein sai ona mahein duni,” dehan Ular Rihik iha 2009, “Maske ho neineik maibe lao daudaun ona.

” Saudozu Ular Rihik nia kontribusaun luta ba hadau ukun rasik-an no ukun rasik- an, bele sukat ho domin no kapasidade intelektual nebe la hetan husi ensino superior maibe hetan husi eskola moris ida nian (sekolah kehidupan). Ho otodidakmente, liu husi esperiensia rezistensia iha ai-laran luta hasoru invazor Indonesia lori nia sai homo viator (manusia peziarah) nebe matenek. Iha prosesu dezenvolvimentu atu dezenvolve rai ida nee, Ular Rihik fo nia kontribuisaun nudar lutu ba nasaun (F-FDTL) atu defende Timor Leste nia soberanu. Sees husi ida nee, nudar lembransa, nia mos fo hela naran “Mahein” ba “Fundasaun Mahein” be mai kedas ho logo nebe signifikante.

Maske saudozu komandante Ular Rihik oras nee sai rai-rahun, maibe ho naran “Mahein” nebe nia husik hela, lori Fundasaun Mahein hamorin Timor Leste nia naran iha rejiaun Asia no Amerika Latina. Oras nee, Fundasaun Mahein sai tiha ona membru ba ONG nebe serbisu ba setor seguransa no defeza iha rejiaun Asean hodi hakerek briefing paper ba setor seguransa iha Timor Leste. Laos nee deit. Fundasaun Mahein mos hetan konvite internasional sai orador hodi koalia konaba setor dezenvolvementu seguransa Timor-Leste nian ba seminariu iha Bangkok, Filipina, Guatemala (Amerika Central), no ASIA Pacific Round Table Meeting iha Malazia no Indonezia.

Ho vizaun no misaun nebe la sees husi Deklarasaun Universal Direitus Humanus no Konstituisaun RDTL atu timoroan tomak bele partisipa iha dezenvolvimentu ba lejislasaun no politika, Fundasaun Mahein hakerek ona relatoriu boot lubuk ida (20) nebe provoka opiniuan publika atu halo debate konstrutivas. Ba ida nee, ita boot sira bele vizita website http://www.fundasaunmahein.wordpress.com. Too oras nee, vizitante hamutuk 20.000 resin maka asesu website ida nee. Tada ida, komunidade mos rekuinese Fundasaun Mahein nia kontiribusaun signifikante tebes ba prosesu dezenvolvimentu setor siguransa iha Timor-Leste no iha rejiaun ida nee.

Tanba nee, iha aniversariu ba daruak (29 Junhu 2009-29 Junhu 2011), Fundasaun Mahein sei hakat hamutuk ho governu, instituisaun seguransa, sosiedade sivil, no komunidade tomak atu dezenvolve Timor-Leste ba oin husi lidun setor seguransa nian. Ho espiritu “Hakat neineik maibe beibeik iha asaun” hakbiit Fundasaun Mahein sei haboot ninia asaun. La haluha, Fundasaun Mahein fo honra ba saudozu komandante Ular Rihik ho domin be nakonu. Katak, Ular Rihik bele mate maibe espiritu “Mahein” sei fo iis ba Fundasaun Mahein sai mahein diak no homo viator (manusia peziarah) iha loron ohin no futuru be mai. Fundasaun Mahein sei hamriik hanesan UMA LULIK nebe iha kakuluk, uma-lolon, no ai-rin be metin ba nafatin. Parabens ba Fundasaun Mahein!.

Lei mak Komandante ka Juramentu?

Iha 21 Junho 2011 Timor Post halo publikasaun husi Fundasaun Mahein:

FM iha Timor Post 21 Junho 2011

Fundasaun Mahein nia Aniversariu ba Daruak

Ohin 29 Junho 2011 Fundasaun Mahein nia aniversariu ba daruak fo honra ba saudozo Komandante Ular Rihik (Virgilio dos Anjos, matebian iha 2010).

Mahein iha Timor Post 29 Junho 2011

Fundasaun Mahein Kongratula Ba Koperasaun PNTL- POLRI Kombate Droga

Fundasaun Mahein [FM] nudar Organizasaun Naun Govermental ne’ebe durante hala’o servisu hodi halo monitoring, peskiza no advokasia ba seitor Defeza no Seguransa iha Timor-Leste, fo kongratula ba koperasaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho Polisi Republik Indonezia (POLRI) atu kombate droga iha lina Fronteira.

FM apresia ho asina Memorandum Intendementu konaba kombate droga no trafiku umanu iha lina fronteira ne’ebe hala’o entre governu Timor-Leste no Indonezia liu husi reprezentante nasaun rua hanesan Komadante PNTL, Longuinhos Monteiro no Vise Governador Nusa Tengara Timur (NTT), Esthon Foenay, Segunda, (20/06) iha Kupang-Indonezia.

Tuir FM koperasaun ne’e hanesan  kontinuasaun husi komitmentu entre governu TL no Indonezia dahuluk liu husi Direitor Departamentu Narkotika Nasional Republika Indonezia Goris Mere ho  Prezidente Republika Jose Ramos Horta iha Palasiu Prezidensia, Aitarak-Laran Dili, Sabdu, (26/03).

Tanba ne’e Fundasaun Mahein liu husi Direitur Exekutivu, Nelson Belo hakarak fo parabens ba governu liu-liu instituisaun polisial ne’ebe hahu ona kria espasu hodi halo kordenasaun ne’ebe efetivu hodi asegura soberania nasaun Timor-Leste, liu-liu konaba trafiku droga no trafiku umanu iha rai-ketan.

FM haksolok tebes governu komesa ona implementa rekomendasaun nebe’e Sosidade Sivil sira rekomenda liu-liu FM nia relatoriu naran Mahein nia Lian numer 14 deskobre katak lina Fronteira sai nudar odamatan boot hodi hatama droga ne’ebe iha indikasaun 75% droga ne’e tama husi fronteira trestre, 20% dorga tama husi fronteira tasi, no 5% droga tama husi fronteira Airportu.

Husi meta ne’ebe iha, FM rekomenda ba governu Timor-Leste no governu Indonezia atu bele hametin no realiza duni koperasaun atu funu hasoru droga no mos trafiku umanu iha rai ketan.

FM mos husu koperasaun ne’e mos bele kapasita PNTL nebe’e responabiliza kona ba krime droga no mos koopera hamutuk ho agente Alfandega, Imgrasaun i mos inklui aprofundamentu dadus nebe’e relativu no fatin halo fabrika, no transporta sai.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu

Nélson Belo, Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Telp: +670 737 4222

 

Press Release

Fundasaun Mahein Congratulates the Cooperation between PNTL-POLRI to Combat Drugs

The mandate of Fundasaun Mahein is to conduct monitoring, research, and advocacy on the security and defense sector in Timor Leste. Fundasaun Mahein congratulates Timor Leste National Police (PNTL) and Indonesia Republic Police (POLRI) on their cooperation in combat drug smuggling along the border between Timor Leste and Indonesia.

FM appreciates the signing of MoU between the two countries, on combating drug smuggling and human trafficking along the border by the representatives of the two countries, PNTL Commander, Longuinhos Monteiro and Deputy Governor of NTT, Esthon Foenay, on 20th June in Kupang, Indonesia.

FM believes that this cooperation is the continuation of previous commitments between the government of Timor Leste and the government of Indonesia, specifically the Director of National Drugs Department of Indonesian Republic, Goris Mere and President of the Republic, Jose Ramos Horta at Presidential Palace, Aitarak Laran Dili, on 26th of March 2011.

Therefore Fundasaun Mahein, through its Executive Director Nelson Belo, would like to congratulate the government, especially Police for creating the space for effective coordination in ensuring Timor Leste national sovereignty, especially in regards to drugs and human trafficking along the border.

FM is happy to see that the government is starting to implement the recommendations of civil society, especially those of the FM report Mahein nia Lian (Voice of Mahein) No. 14 which found that the border area had become a portal for importing drugs, it indicated that 75% of drugs enters through land border, 20% across the sea, and 5% through the airport.

From the existing agreement, FM recommends that the governments of Timor Leste and Indonesia continue to strengthen cooperation in order to fight drug smuggling and human trafficking along the border.

FM also suggests that this cooperation will increase the capacity of those PNTL who are responsible for drugs crime and strengthen cooperation between the police and custom officers and immigration, especially in regards to the detection of false passports and other documentation.

For further information on this issue, feel free to contact Nélson Belo, Director of Fundasaun Mahein through the following addresses:

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Telp: +670 737 4222