Aniversariu Ba Daruak, Mahein Fo Honra Ba Ular Rihik

Ohin 29 Junho 2011 Fundasaun Mahein nia aniversariu ba daruak fo honra ba saudozu Komandante Ular Rihik (Virgilio dos Anjos, matebian iha 2010)

Husi: Cancio “Cassimata” Ximenes

Hanoin, isin, klamar

Kakuluk, uma-lolon, ai-rin

Malus, bua, ahu

Kultura dezenvolvimentu bele homan mos liu husi asaun “Liafuan” (=iha leten) hafoin bele habiban iha hahalok real. Hanesan isin la ho klamar no hanoin, nee laos “Ema”. Hanesan kakuluk la ho uma-lolon no ai-rin, ema sei la temi hanesan “Uma” nebe fo mahon ba ema. Hanesan bua ho malus la timi ho ahu, malus been sei la mean hanesan ran-matak. No, atu suku-mutu liafuan tritunggal hirak nee sai ida deit, presiza mehi be klean no hanoin be kreativu.

Ho hanoin be krativu, timoroan wain tau-mutu ‘hanoin’ hodi fo ‘isin’ ba hanoin nee atu bele harii (funda) uma lulik (ONG) ida sai mahon ba setor seguransa no defeza nebe tuba-metin tuir povu nia hakarak. Hanoin bele mai husi ema wain. Maibe, inisiativa mai husi hanoin kreativu ema ida nian. Inisiativa nee nafunan husi timoroan ida nia kakutak, Nelson Belo, nebe akaba ninia estudu iha area security studies iha Universidade Hawai, Amerika.

Mehi bele mehi. Maibe, atu habiban (realiza) mehi nee sei hasoru obstakulu lubuk ida. Mehi ba dahuluk atu realiza ONG (organizasaun naun governamental) nee iha 2004. Maibe, mehi intupidu no la suli too nia objetivu. Tinan hirak be tuir mai, mehi nee mos la atinji dauk. Tinan nakfilak ba tinan, hanoin kreativu no mehi nee la mate iha dalan klaran. Krize politika militar iha 2006 fo inspirasaun be klean atu habiban mehi nee sai realidade.

Razaun ida deit. Tamba deit, hahu husi tinan 2000 too 2006, la iha ONG ida nebe hamatan ka haknaar-an ba area seguransa no defeza hodi halo peskiza, monitorizasaun, no halo advokasia ba setor seguransa no defeza iha Timor-Leste. No, razaun seluk, iha krize politika militar 2006, povu wain lakon esperansa no seguransa, entaun atu habiban povu involve-an iha setor ida nee atu dezenvolve seguransa bazeia ba povu nia hakarak nebe moris iha hakmatek nia laran iha tempu sa deit.

Tamba sa? Tamba iha periodu ida nee, povu Timor-Leste la duun involve masimu atu harii no dezenvolve setor seguransa iha Timor-Leste. Buat nebe ita hare no hatene, ema tasi-balun (malae) mak domina no hamosu termu ida be hanaran SSR, security sector reform, reforma setor seguransa. Timoroan, iha biban neba, sai bainaka ba prosesu importante nee. Timor Leste no timoroan la senti sai nain ba area seguransa no defeza.

Atu sai nain ba area ida nee, Nelson Belo ho nia belun Edward Rees, ba dahuluk hamoris ONG ida naran Security Sector Development. La kleur deit, security sector development sai baze hodi harii ONG nebe fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu setor seguransa nasional iha Timor-Leste no iha rejiaun ida nee. La saugate. Mehi sai duni realidade. Iha loron 29 Junho 2009, ofisialmente harii ONG ida nebe hanaran Fundasaun Mahein.

Ular Rihik

“Mahein” husi nebe no husi se? Liafuan “Mahein” naksulin husi Ular Rihik nia ibun. Laos husi animal kiik-oan Ular Rihik fulun mutin be iha tempu udan hobur Ai-Lakdonu nebe kona ema nia isin katar la iha sukat. Maibe, mai husi Saudozu Komandante Virgilio “Ular Rihik” dos Anjos nia hanoin hodi fo naran ba fundasaun nee naran Fundasaun Mahein.

Logo FM

“Liafuan “Mahein” nee hau foti husi Tetun-Terik (Tetun orijinal). Tuir ami Tetun-Terik, termu tekniku arkitetura tradisonal nian katak MA nee dehan EMA no HEIN nee dehan SATAN-NAIN, sintinela, protezor, ka pelindung,” dehan Nelson Belo hodi hasara-tuir Saudozu Komandante Ular Rihik nia liafuan.

Hanesan uma ida iha kakuluk, uma-lolon, no ai-rin, Ular Rihik fo iis ba Fundasaun Mahein hamriik hanesan “Uma-Lulik” ida iha rai rohan Timor Leste atu bele sai Mahein diak hodi bali setor seguransa no defeza iha Timor Leste. Fundasaun Mahein hahi no hanai Ular Rihik nia liafuan hodi pinta imblema (logo) Fundasaun Mahein ho tada “UMA” ida ho koor-tasi (azul) nebe harii iha rai rohan ida (azul)—koor dame. Uma nee haleu ho moru kabuar bareira tolu. Iha uma-lolon ne hakerek letra kapital FM (Fundasaun Mahein).

Ular Rihik uza analogia “UMA” nudar mahon ida ba ita ema atu moris seguru hodi satan tauk ida husi anin fuik be mai husi lalehan, laloran fuik husi tasi, no asu-fuik husi rai maran. “Mahein” katak atu satan netik buat aat sira nebe’e atu estraga uma. Iha beiala sira nia tempu, atu satan (proteze) uma, tradisionalmente beiala sira harii netik lutu nebe hada husi fatuk hanesan fahi nia liman no halo lutu husi ai atu animal fuik labele estraga sira nia sasan.

Ohin loron, buat hotu transforma-an tuir mundu moderna nia hakarak. Hada lutu la hada ona ho fatuk maibe uza blok nebe halo husi raihenek no sumente. Luxu liu tan, ema sei solda besi hodi harii haleu uma atu bele seguru husi tauk ida atan nian. “Uma ne’e atu hetan seguru diak tenki nia fundasaun mak mahein diak. Aliserse nebe metin, kuandu rai nakadoko ka lalubur (inudasaun) mosu, uma sei la nakdoko. Atu hetan satan husi ema nanal-ran no liman kroat sira, ita tenki hada fatuk hanesan beiala sira hada fatuk haleu uma-lulik,” dehan Ular Rihik.

Hanesan uma-lulik, “Fundasaun Mahein” sai nudar mahein diak ba uma lulik Timor Leste nia soberanu liu husi kontribuisaun hodi halo advokasia no dezenvolve setor seguransa no defeza. Mahein nudar lalian-lulik tolu nebe sempre tane sana ho seguru; Mahein sai hanesan lia-nain be mama bua no malus hodi temi ho ahu nebe rezulta malus-been sai mean matak hanesan ran; Mahein sai hanesan lia-nain ida nebe sempre tetu hanoin, fo isin ba hanoin naksalak ruma no fo klamar ba hanoin destruktiva atu lori povu ba moris ida hakmatek nian.

Tuir termu tekniku arkitetura tradisonal nian karik, “Mahein” hanesan kletek (odan, eskada) ida nebe bele kesi-mutu (mengikat) kultura “Seguransa Tradisional” (hada fatuk no halo ho ai) no kultura “Seguransa Moderna” (solda besi ho liman kroat besi=kilat) atu dezenvolve setor seguransa sai diak liu tuir Timor Leste nia kultura nebe beiala sira husik hela. “Fundasaun Mahein sai ona mahein duni,” dehan Ular Rihik iha 2009, “Maske ho neineik maibe lao daudaun ona.

” Saudozu Ular Rihik nia kontribusaun luta ba hadau ukun rasik-an no ukun rasik- an, bele sukat ho domin no kapasidade intelektual nebe la hetan husi ensino superior maibe hetan husi eskola moris ida nian (sekolah kehidupan). Ho otodidakmente, liu husi esperiensia rezistensia iha ai-laran luta hasoru invazor Indonesia lori nia sai homo viator (manusia peziarah) nebe matenek. Iha prosesu dezenvolvimentu atu dezenvolve rai ida nee, Ular Rihik fo nia kontribuisaun nudar lutu ba nasaun (F-FDTL) atu defende Timor Leste nia soberanu. Sees husi ida nee, nudar lembransa, nia mos fo hela naran “Mahein” ba “Fundasaun Mahein” be mai kedas ho logo nebe signifikante.

Maske saudozu komandante Ular Rihik oras nee sai rai-rahun, maibe ho naran “Mahein” nebe nia husik hela, lori Fundasaun Mahein hamorin Timor Leste nia naran iha rejiaun Asia no Amerika Latina. Oras nee, Fundasaun Mahein sai tiha ona membru ba ONG nebe serbisu ba setor seguransa no defeza iha rejiaun Asean hodi hakerek briefing paper ba setor seguransa iha Timor Leste. Laos nee deit. Fundasaun Mahein mos hetan konvite internasional sai orador hodi koalia konaba setor dezenvolvementu seguransa Timor-Leste nian ba seminariu iha Bangkok, Filipina, Guatemala (Amerika Central), no ASIA Pacific Round Table Meeting iha Malazia no Indonezia.

Ho vizaun no misaun nebe la sees husi Deklarasaun Universal Direitus Humanus no Konstituisaun RDTL atu timoroan tomak bele partisipa iha dezenvolvimentu ba lejislasaun no politika, Fundasaun Mahein hakerek ona relatoriu boot lubuk ida (20) nebe provoka opiniuan publika atu halo debate konstrutivas. Ba ida nee, ita boot sira bele vizita website http://www.fundasaunmahein.wordpress.com. Too oras nee, vizitante hamutuk 20.000 resin maka asesu website ida nee. Tada ida, komunidade mos rekuinese Fundasaun Mahein nia kontiribusaun signifikante tebes ba prosesu dezenvolvimentu setor siguransa iha Timor-Leste no iha rejiaun ida nee.

Tanba nee, iha aniversariu ba daruak (29 Junhu 2009-29 Junhu 2011), Fundasaun Mahein sei hakat hamutuk ho governu, instituisaun seguransa, sosiedade sivil, no komunidade tomak atu dezenvolve Timor-Leste ba oin husi lidun setor seguransa nian. Ho espiritu “Hakat neineik maibe beibeik iha asaun” hakbiit Fundasaun Mahein sei haboot ninia asaun. La haluha, Fundasaun Mahein fo honra ba saudozu komandante Ular Rihik ho domin be nakonu. Katak, Ular Rihik bele mate maibe espiritu “Mahein” sei fo iis ba Fundasaun Mahein sai mahein diak no homo viator (manusia peziarah) iha loron ohin no futuru be mai. Fundasaun Mahein sei hamriik hanesan UMA LULIK nebe iha kakuluk, uma-lolon, no ai-rin be metin ba nafatin. Parabens ba Fundasaun Mahein!.

Leave a comment